SwissBiHSwissBiH

BHdiaFor u Bihaću okupio investitore iz dijaspore


Autor: Anera

Bihać je danas bio domaćin Šestog biznis foruma bh. dijaspore (BHdiaFor) koji je realiziran u organizaciji udruženja “Naša perspektiva”, Privredne komore USK i Biznis centra bh. dijaspore, a uz podršku USAID Projekta “Diaspora Invest”.

Događaj je okupio 150 učesnika iz 20 zemalja koji su dobili priliku za poslovno umrežavanje i mogućnost da istraže gdje ulagati.

O potencijalu dijaspore su govorili predsjednik BHdiaFora Sanel Jakupović, a zatim i predsjednik Privredne komore USK Enes Ružnić.

Kako je istakao Jakupović, forum nudi jedinstvenu priliku domaćim privrednicima i ostalim razvojim akterima u BiH da se susretnu s najuspješnijim privrednicima bh. porijekla koji svoje trenutno prebivalište imaju van BiH.

“Također, pruža idealnu mogućnost za poslovno umrežavanje i istraživanje mogućnosti ulaganja. Na skupu se prezentiraju brojni investicioni projekti, primjere dobre prakse investicija iz dijaspore u raznim sektorima, iskustva drugih zemalja u radu sa dijasporama”, dodao je Jakupović.

U okviru Foruma razgovaralo se o potencijalu bh. turizma, privlačenju stranih investicija i ulaganju u metalski sektor.

“Imali smo priliku govoriti o turizmu kao najbrže rastućem sektoru u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini te prilikama za privlačenje investicija iz dijaspore. Zatim smo podijelili iskustva posredovanja dijaspore u dovođenju stranih kompanija u BiH. Treći panel BHdiaFora se fokusirao na metalski sektor kao najatraktivniji biznis za ulagače iz dijaspore. Povratne informacije s terena su izuzetno važne, priče investitora koje smo mogli čuti ohrabruju druge i očekujemo da će i današnji skup koji je okupio preko 100 učesnika rezultirati sa novim partnerstvim”, zaključio je Armin Alijagić iz Biznis centra bh. dijaspore.

Na prvom panelu su govorili Zoran Radošević, Zrinka Delić, Sanjin Suljanović i Selma Elezović, sa fokusom na teme turizma, ugostiteljstva i upravljanja nekretninama kao sektorima vrijednim pažnje dijasporskih investicija.

Zoran Radošević je govorio o ulaganju u ruralni turizam i domaćinstvo “Čardaklije” u Bosanskom Petrovcu, saopćili su organizatori.

“Želimo izrasti u malo selo, da ljudi imaju aktivni odmor, žive na selu tri-četiri dana, te da nemaju potrebu da idu, da dožive i odu sa jednim drugim načinom razmišljanja”, kazao je.

Adi Bajčetić, iako već godina ne živi u Bihaću, radi u firmi koja se bavi održavanjem poslovnih veza BiH i istočne Afrike.

“Trenutno radimo s par fabrika iz BiH koje smo uspješno implementirali i pomogli im da odu na tržište istočne Afrike. Od ovoga forumka očekujem neka nova poznanstva, očekujem da se neki naši ljudi osvjeste što se tiče biznisa i da otvore put stranom kapitalu i da shvate u principu šta su investitori”, ističe Bajčetić.

“Ja smatram da Kanton i lokalna zajednica mogu jako doprinijeti tom razvoju tako što se stvori jedan tako reći pozitivan okrug s infrastrukturom i potencijalom koji treba da se iskoristi i da se prepozna na ovim našim prostorima”, naglasio je učesnik Foruma Anis Harčević.

U svijetu se trenutno traže tržišta kakvo je u BiH i USK. Potencijali postoje, a i niži standard je adut koji imamo u rukama, kažu iz dijaspore i sugerišu vlastima da se, kada je u pitanju administracija, mora ići na ruku investitorima. Da je ovo prilika koja se ne propušta svjesni su i predstavnici vlasti.

“Spremni smo pružiti ruku i za pomoć, ne mogu reći vapaj ali je evidentno da svaka lokalna zajednica pa tako i Bihać treba investitore”, ističe gradonačelnik Šuhret Fazlić.

Premijer USK Mustafa Ružnić naglasio je da je potrebno učiniti sve kako bi se olakšalo našim ljudima koji žele investirati u svojoj zemlji.

“Nadam se, kada je u pitanju bh. invest da ćemo biti prvi, u mnogočemu smo mi prvi ovdje u Krajini posebno u primjerima kako se odnosimo prema državi, kako graditi državu. Tu su Krajišnici pokazli svoj dio”, kazao je.

Muhamed Smajlović iz kompanije “Delta Plus” Ejub Topić iz kompanije “HIK”, Dragan Babić iz kompanije “Webo” i Alen Henda iz kompanije “TNT Soft” su govorili o ulozi dijaspore u pokretanju proizvodnje, privlačenju stranih investicija, izazovima u zapošljavanju i prilikama za širenje proizvodnje i investicija u BiH.

“Devedeset posto investitora iz dijaspore se uglavnom pokrene po privatnim vezama. Moramo napraviti institucionalni pristup, na primjeru onoga što radi USAID Diaspora Invest. Sve nam je blizu, sve nam je dostupno, imamo svoje prednosti i imamo šta da ponudimo”, kazao je Ejub Topić iz kompanije “HIK” koja je pokrenuta na osnovu inicijative dijasporske zajednice.

Dragan Babić se povezao sa stranim investitorom te je pokrenuo kompaniju u Derventu, mjestu odakle vode porijeklo njegovi roditelji. Bave se dizajniranjem u 3D softveru alata za proizvodnju lamela automatskih mjenjača za automobile. Firma „Webo“ osnovana je u Njemačkoj 2008. godine, a trenutno ima 140 radnika. Poslovanje su proširili u Americi, Japanu, Aziji, a sada uspješno djeluje i kroz novu firmu u Bosni i Hercegovini.

“Osnovali smo kompaniju sa stranim investitorom. Imamo 15 zaposlenih, sada želimo zaposliti još 5. WEBO je primjer dobre prakse u Derventi”, zaključuje Babić.

Alen Henda iz IT kompanije “TNT Soft” govorio je o pokretanju ove kompanije u Cazinu, ali i perspektivama IT sektora u našoj zemlji.

“Na osnovu potrebe matične kompanije u Beču, novi dio poslovanja smo prebacili u Cazin. TNT Soft ima tim programera, koji proizvode web i mobilne aplikacije. Posljednjih godina smo zaposlili novih 14 ljudi, tako da smo jako zadovoljni. Moramo djelovati na svijesti mladih ljudi, raditi na razvoju vještina. IT sektor je sektor koji treba najmanje ulaganja, a donosi nova radna mjesta, te je sve do osobe koja želi da uči. Studenti u ovom sektoru imaju dobro predznanje, ali im treba više prakse”, kazao je Henda.

Muhamed Smajlović iz Sanskog Mosta je govorio o pokretanju kompanije “Delta Plus” u Sanskom Mostu, koja je fokusirana na proizvodnju za njemačko tržište, a nastala je na osnovu zajedničkog investicijskog projekta u koji su bili uključeni ulagači iz dijaspore.

“Firma ‘Delta Plus’ se bavi proizvodnjom PVC stolarije. Kompanija je nastala uvezivanjem tri investitora, od koja su dva iz naše zemlje, jedan iz Njemačke. Oni imaju kompanije fokusirane na građevinski sektor u Njemačkoj, te su se odlučili pokrenuti posao u BiH. Mi već radimo na proširenju kapaciteta, uveli smo nove linije. Međutim, potrebe naših kupaca su daleko veće, te ćemo nastaviti sa ulaganjem. Stvorili smo normalne uslove, dobre plate, imamo slobodne subote i nedjelje, restorane koji osiguravaju radnicima hranu, dobrim odnosom smo postali poželjni poslodavac”, rekao je Smajlović.

O metalskom sektoru Hamdija Malić iz Svjetskog saveza dijaspore BiH, Mirsad Ramić iz kompanije ‘Cromex’, Dino Čavkić iz kompanije ‘Č.J.’ te Hikmet Kurbegović iz kompanije ‘CNC Lab’.

“Država mora živjeti od nečega, ali se to treba rasporediti. Metalski sektor je vodeći u Unsko-sanskom kantonu, ali nekako nismo prepoznati kao vodeći, kao da možemo sami, da nam ne treba podrška. Većina firmi iz metala su kćerke-firme velikih firmi iz inostranstva. Mi smo domaća firma koju su pokrenuli poduzetnici iz naše dijasporske zajednice u Austriji. I svi zajedno moramo raditi na poboljšanju stanja i povezivanju. Ovdje smo se skupili, osuđeni smo na saradnju jednih na druge. Naše firme mogu sarađivati bez problema i možemo napraviti iskorak”,  poručio je Čavkić.

“Vratio sam se u rodni kraj gdje smo udarili prve temelje firmi ECK, u građevini. Nisam došao iz Švicarske jer sam morao, već zato što sam htio. Uspjeli smo zaposliti 70 radnika, te sam shvatio da je vrijeme za širenje i nove investicije. Sanski Most je imao radnu snagu, ljudima je trebao posao. Nakon toga je krenula i priča o CNC Lab, u saradnji sa poslovnim partnerom iz ovog sektora. Ideja za pokretanje CNC LAB-a je bila moja želja da razvijemo privredu Sanskog Mosta i otvorimo prostor za nova partnerstva i saradnje. Ovdje obrađujemo lake metale kao što su aluminij, bakar, mesing, a radimo i sa plastikom, želimo se proširiti i na čelik. Danas imamo 120 zaposlenih u obje firme, svaki dan radim, te hoću da budem primjer svojim radnicima”,  kazao je Kurbegović na predstavljanju ove uspješne dijasporske investicije.

Više od stotinu učesnika današnjeg BHdiaFora je imalo priliku razgovarati i o novim oblicima saradnje i partnerstvima, te su organizatori naglasili da će ovaj godišnji skup nastaviti da postoji, kao središnji događaj okupljanja poslovne dijaspore. Pozitivne poruke sa današnjeg skupa mogu ohrabriti i nova ulaganja te nastavak trendova većeg uključivanja dijasporske zajednice u poslovni razvoj BiH.

Izvor: akta.ba

Komentar-Kommentar-Comment