EU ProLocal program je od 2016. godine aktivno podržavao izgradnju internih kapaciteta malih i srednjih preduzeća te radio na otklanjanju prepreka za rast i razvoj u njihovom lokalnom preduzeću, zahvaljujući čemu danas imamo dodatnih 1.200 zaposlenih, u ciljnim preduzećima u BiH.
Ovo je zajednički projekt Evropske unije i Vlade Njemačke koji je finansirala Evropska unija sa 9 miliona eura i Vlada Njemačke sa 4 miliona, a implementirao njemački GIZ.
Gligor Stojkov, program menadžer projekta EU ProLokal kazao je da su ciljna preduzeća zabilježila povećanje izvoza za više od 40 posto u odnosu na 2016. a sve zahvaljujući bespovratnoj finansijskoj pomoći i tehničkoj podršci za nastup na međunarodnom tržištu.
“Ponosan sam što mogu prezentirati velike rezultate malih preduzeća. Danas nakon tri i po godine imamo 1.200 radnika više nego što je to bilo u 2016. Od ovog broja preko 300 je angažovano na opremi i mašinama koje su bile finansirane od EU ProLocal projekta bespovratne pomoći. Pored toga, naša ciljna preduzeća imaju povećanje izvoza od 40 posto koji su rezultat bespovratne finansijske pomoći te tehničke podrške koja je usmjerena ka osnaživanju kapaciteta za nastup na međunarodnim tržištima, umrežavanje preduzeća te uvođenje međunarodnih standarda za upravljanje kvalitetom”, rekao je Stojkov.
Kazao je da su ovim projektom podržali udruživanje privatnog i javnog sektora i finansijski podržali njihov zajednički rad.
“Kao rezultat ovog rada imamo 37 novih poslovnih usluga koja su na raspolaganju preduzećima u njihovom lokalnom okruženju. Ovi rezultati će biti ovećani u budućnosti zbog njihovih inovacija a i na osnovu partnerstava koja su uspostavljena”, reako je.
Najbolje benefite koje je ovaj projekat donio malim preduzećima predstavila je Larisa Kadić iz kompanije Pero d.o.o Zenica, koja je jedan od predstavnika korisnika sredstava ovog projekta.
“Naš projekat je finansiran od EU ProLokal programa a bio je vrijedan 130 hiljada KM. U okviru programa osavremenili smo naš centar za rezanje i kantanje kupovinom dvije nove, moderne mašine. Jedna mašina je za obradu drveta a druga za odsis prašine koja se stvara prilikom obrade. Zahvaljujući projektu uspjeli smo unaprijediti našu proizvodnju podizanjem optimizacije i efikasnost poslovanja je na zavidnom nivou”, kazala je Kadić.
Kadić pojašnjava kako su sada ubrzali svoje proizvodne procese ali i ponudili vrhunsku obradu i proizvode, što su kupci svakako prepoznali i vrednuju.
“Zahvaljujući novim tehnologijama naša se firma sada razvija u totalno drugom smjeru od onog koji je bio na početku, mi sada razgovaramo o digitalizaciji i automatizaciji što je svako put ka daljem rastu i razvoju koji ide u korak sa svim savremnim poslovno-razvojnim trendovima”, kazala je Kadić.
Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador, Lars-Gunnar Wigemark istakao je da se tokom realizacije spomenutog projekta uvjerio da u BiH ima mnogo vrijednih ljudi koji se istinski trude da otvore nova radna mjesta, ali da nedovoljan angažman vlasti za njih predstavlja hendikep.
“Projekt je pokazao da se u BiH može uspješno poslovati, da ima dosta uspješnih malih i srednjih preduzeća i lokalnih zajednica koje imaju povoljan poslovni ambijent ali ipak su potrebne promjene na višim nivoima vlasti”, kazao je Wigemark.
Dodao je da je trenutno pokrenut novi projekt koji se zove EU za Biznis a koji će zahvaljujući svom prethodniku i dobrim rezultatima sigurno imati dobru podlogu za dalji razvoju i sprovedbu.
EU ProLocal je zajednički program Evropske unije i Vlade Njemačke za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH koji je implementirao GIZ u periodu januar 2016 – juni 2019. godine.
U okviru ovog Programa je sprovedeno niz aktivnosti u četiri odabrana sektora i 20 bosansko-hercegovačkih opština u cilju jačanja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća i ekonomskog razvoja u BiH.
Kroz podršku bespovratnim sredstvima i savjetodavnu podršku ciljana grupa malih i srednjih preduzeća je ostvarila povećanje prihoda i izvoza dok su 334 osobe dobile posao.
Preduzeća su učestvovala na različitim obukama za optimizaciju poslovnih procesa i razvoj poslovanja, modernizovala opremu i postrojenja, obučila radnike. Neka od preduzeća su uvela nove proizvode, dok su druga unaprijedila kvalitet postojećih i tako ojačala poziciju na domaćim ili ostvarila izvoz na inostrana tržišta.
Pored toga, ovim preduzećima su sada u njihovim lokalnim zajednicama dostupne dodatne usluge podrške poslovanju. Tako su naprimjer, osnovani informativni centri za investitore, uspostavljene opštinske jedinice za lokalni ekonomski razvoj, određene obrazovne ustanove omogućavaju svojim polaznicima sticanje znanja koja su potrebna preduzećima.
Program je u radu posebno stimulisao udruživanje više preduzeća ili opština, ali i saradnju i zajednički rad aktera javnog, privatnog i akademskog sektora.
Izvor: akta.ba
Komentar-Kommentar-Comment