SwissBiHSwissBiH

Lokalne zajednice pokreću ekonomiju: Stvoreno 170 biznisa i 200 radnih mjesta


Autor: Anera

Razvoj poduzetništva, posebno mladih i žena danas se stavlja kao glavna pretpostavka koja vodi ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.

Zahvaljujući finansijskoj podršci međunarodnih i domaćih institucija, kako vladinih tako i NVO, omogućeno je stvaranje određenih poduzetničkih koraka koji su doveli do otvaranja novih radnih mjesta.

Rezultati pokazuju da su lokalne zajednice najbolje  mjesto za započeti sprovedbu ovakvih poduzetničkih projekata iz razloga jer poznaju svoju građansku strukturu, vlasti su bliže građanima i imaju učestaliju komunikaciju.

Takav način rada, a koji je prije svega efikasan i donosi rezultate, prepozano je Institut za razvoj mladih KULT koji je u proteklom periodu potpisao sporazume sa 26 jedinica lokalne samouprave iz cijele u BiH i u tim zajednicama do sada je podržano više od 170 biznisa, od čega oko 40 biznisa mladih i preko 130 biznisa žena.

“Institut pruža podršku osnivanju biznisa mladih i žena u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave, odnosno općinskim i gradskim vlastima. Institut i općine/gradovi udružuju novčana sredstva i druge kapacitete kako bi finansijski i stručno podržali mlade i žene koje žele pokrenuti i registrirati vlastite biznise. Oni time osiguravaju svoje zaposlenje, ali i zaposlenje drugih ljudi čija im je pomoć potrebna u vođenju i djelovanju biznisa”, kazao je za Akta.ba, Aldin Alić PR Instituta.

VELIKI INTERES ZA TRADICIONALNE BIZNISE​

Pored spomenutog Institut povremeno raspolaže određenim sredstvima za podršku razvoju inovativnih poslovnih ideja.

“Zahvaljujući tim sredstvima podržane su četiri poslovne ideje mladih iz Brčkog, Srebrenika i Sarajeva, a neke od tih ideja osvojile su brojne nagrade u BiH i inostranstvu. Ono što je interesantno jeste da su se i mladi i žene najčešće odlučivali za tradicionalne biznise poput zanatskih usluga, stočarstva ili poljoprivrednih djelatnosti, dok su se neki odlučili za pružanje intelektualnih usluga kao što su razvoj video igrica, dizajn enterijera, arhitektonske usluge”, govori Alić.

Alić kaže da su svi dosadašnji korisnici ujedno i zaposlenici u svojim poslovnim subjektima, a nerijetko su zapošljavali i dodatno osoblje.

“Možemo reći da je od početka provedbe programa podrške razvoju preduzetništva priliku za zaposlenje imalo oko 200 osoba. Većina korisnika ima podršku članova porodice u radu njihovih biznisa, dok u nekim slučajevima imamo i timove koji su pokrenuli zajednički biznis. Obično je to u uslužnim i poljoprivrednim djelatnostima”, kaže.

Samim formaliziranjem svojih poslovnih djelatnosti, neki od korisnika su ostvarili i podršku od strane zavoda za zapošljavanje i zaposlili dodatno osoblje.

Kao jedan od svjetlijih primjera zapošljavanja većeg broja osoba, Alić je istakao mladog preduzetnik iz Novog Travnika koji se bavi uslugama zavarivanja i trenutno zapošljava devet osoba.

Istraživanje Instituta iz 2013. godine “Na putu ka politici prema mladima FBiH – Analiza stanja i potreba mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013” pokazuje da bi svaka druga mlada osoba rado pokrenula vlastiti biznis, ali joj je potrebna podrška u tome, i to ne samo finansijska nego i savjetodavna.

“Očigledno je da su mladi ljudi voljni razviti svoje poslovne ideje u konkretne biznise, međutim, za to im je pored finansijske podrške, neophodna i stručna pomoć i mentorstvo na tom putu, posebno u prvoj godini poslovanja. Sektori za koje se mladi zanimaju su raznoliki, ali se može reći da još uvijek dominiraju tradicionalne vrste djelatnosti u odnosu na one nešto inovativnije”, govori Alić.

BIZNIS IZ NUŽDE, A NE IZ PRILIKE

Istraživanje Globalnog monitora preduzetništva koje je za područje BiH dostupno za period 2008-2012., pokazuje da ljudi u BiH biznise češće pokreću iz nužnosti, a ne iz prilike.

To znači da kroz biznis prvenstveno nastoje osigurati svoju egzistenciju i zaposlenje, pa tek onda ostvariti svoje želje i aspiracije.

Lokalne vlasti najbolje razumiju potrebe svoje zajednice, zato Institut upravo i sarađuje sa njima kada je u pitanju podrška mladima u pokretanju vlastitih biznisa.

“Iskustva Instituta su odlična i uvijek postoji veliki interes lokalnih zajednica za saradnju. Institut zajednički sa općinama i gradovima ne samo da finansijski podržava mlade u njihovim preduzetničkim poduhvatima u prvoj godini poslovanja, nego pruža i mentorsku i stručnu podršku u vođenju njihovih biznisa prvu i naredne godine poslovanja. Time se pomaže održivosti tih biznisa, održivosti zaposlenog osoblja, a u konačnici doprinosi i lokalnom ekonomskom razvoju”, pojašnjava  Alić.

Institut i dalje nastavlja podržavati biznise mladih u saradnji sa lokalnim vlastima a pored toga započeli su s inicijativom “Poštivanje ljudskih prava u privrednom sektoru u BiH” kako bi podigli svijest kod kompanija, ali i zaposlenika o važnosti poštivanja ljudskih prava tijekom obavljanja privrednih djelatnosti.

“Pred nama je puno projekata kojima težimo ojačati bh. ekonomiju. Pored sprovedbe inicijative o ljudskim pravima, potpisali smo i sporazum s Ministarstvom za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo kako bismo sve javne institucije i ustanove u KS obučili o procesu akreditacije za pružanje dugoročnog volontiranja, a koje se prema Zakonu o volontiranju FBiH tretira kao radno iskustvo ukoliko se volontira u struci. Na ovaj način povećat će se mogućnost mladima koji se nalaze na listi Zavoda za zapošljavanje KS stjecanje prvog radnog iskustva, a potom će im biti olakšan proces zaposlenja, jer uglavnom svi poslodavci traže nekoliko godina radnog iskustva prilikom raspisivanja oglasa za posao”, rekao je Alić.

Izvor: akta.ba

Napiši komentar

%d bloggers like this: