By SwissBiH

🛒 Cijene namirnica u Evropi: Gdje je najskuplje?

Iako su cijene namirnica u nekim zemljama niže nego u prosjeku EU, domaćinstva u tim zemljama često troše veći dio svog budžeta na hranu.

Namirnice spadaju među najveće izdatke za domaćinstva u Evropi. U prosjeku EU, one čine oko 11,9% ukupnih izdataka, dok se u zemljama poput Rumunije taj udio penje i do 20%.

Cijene namirnica znatno variraju širom Evrope. Indeks nivoa cijena hrane agencije Eurostat pruža korisnu osnovu za poređenje. Ako se prosječna EU korpa namirnica postavi na 100 €, indeks pokazuje koliko bi ista korpa koštala u svakoj zemlji.

Napomena o Indeksu: Nivo cijena iznad 100 znači da je zemlja skuplja od evropskog prosjeka, dok brojka ispod 100 znači da je jeftinija.

💰 Najskuplje i najjeftinije zemlje (2024.)

Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, Sjeverna Makedonija je bila najjeftinija zemlja za namirnice među 36 evropskih zemalja. Standardna korpa namirnica tamo je koštala 73 €, što je 27% jeftinije od prosjeka EU.

S druge strane, Švicarska je najskuplja, s cijenama namirnica koje su 61,1% iznad prosjeka EU. Ista korpa košta nevjerovatnih 161,1 €.

  • Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU s aktivnim trgovinskim sporazumom, dok Švicarska nije dio Evropskog ekonomskog prostora (EEA), već se oslanja na mrežu bilateralnih sporazuma s EU.

🇪🇺 Stanje unutar Evropske unije

Unutar same EU, Rumunija (74,6 €) ima najniži nivo cijena namirnica (25,4% jeftinije od prosjeka), dok je Luksemburg (125,7 €) najskuplji (25,7% skuplje od prosjeka).

Nakon Švicarske, još dvije zemlje Evropskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) zaokružuju prva tri mjesta:

  1. Island (146,3 €)

  2. Norveška (130,6 €)

EFTA zemlje su države van EU koje sarađuju s EU, naročito u trgovini i pristupu tržištu, zadržavajući veću nacionalnu kontrolu nad zakonima i politikama.

Također, u Danskoj (119,3 €), Irskoj (111,9 €), Francuskoj (111,5 €), Austriji (110,9 €) i Malti (110,9 €) cijene namirnica su najmanje 10% iznad prosjeka EU.

🇧🇦 Jugoistočna Evropa i Balkan

Jugoistočna Evropa i zemlje Zapadnog Balkana imaju općenito najniže cijene namirnica:

  • Pored Sjeverne Makedonije i Rumunije, znatno ispod prosjeka EU su i Turska (75,7 €), Bosna i Hercegovina (82,5 €), Crna Gora (82,6 €) i Bugarska (87,1 €).

  • Srbija (95,7 €) i Albanija (98,7 €) također su jeftinije od prosjeka EU.

Od najvećih ekonomija EU, u Italiji (104 €) i Njemačkoj (102,9 €) cijene su iznad prosjeka, dok je Španija (94,6 €) 5,4% jeftinija.

🔎 Zašto nastaju razlike u cijenama?

Ilaria Benedetti, profesorica sa Univerziteta Tuscia, ističe da su strukturni faktori ključni: troškovi proizvodnje, integracija lanca snabdijevanja i podložnost globalnim šokovima.

“Manje i vrlo otvorene ekonomije, čije su valute često podložnije većim fluktuacijama, doživjele su veći prenos rastućih troškova energije i poljoprivrednih inputa tokom pandemije i rata Rusija-Ukrajina,” izjavila je za Euronews.

📈 Uticaj na kućni budžet

Profesorica Benedetti naglašava da su ove razlike u cijenama značajne jer njihov uticaj zavisi od toga koliko domaćinstva moraju potrošiti na hranu.

  • U nekoliko istočnoevropskih i jugoistočnih zemalja, više od 20% kućnog budžeta odlazi na hranu.

  • U ekonomijama s višim prihodima, taj udio je obično ispod 12%.

“Posljedično, isti porast cijena ima mnogo teže posljedice tamo gdje su prihodi niži,” dodala je.

💵 Troškovi rada i plate

Alan Matthews, profesor sa Trinity College Dublin, kaže da su razlike u platama i primanjima najvažniji razlog:

  • U zemljama s višim prosječnim platama, kao što su Danska i Švicarska, cijene namirnica su obično više jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.

  • Razlike u oporezivanju, posebno PDV-u na hranu, također doprinose ovim nejednakostima.

Profesor Matthews dodaje da na cijene utiču i potrošačke preferencije (npr. kupovina organskih ili premium proizvoda) koje su izraženije u sjevernoj i zapadnoj Evropi.

🚨 Posljedice na sigurnost hrane

Jeremiás Máté Balogh, profesor sa Univerziteta Corvinus u Budimpešti, objašnjava da ove razlike u cijenama, u kombinaciji s raspoloživim prihodima, imaju uticaj na sigurnost hrane.

“Iako se zemlje s visokim dohotkom mogu nositi s višim nivoom cijena, domaćinstva s nižim primanjima u Centralnoj i Istočnoj Evropi su nesrazmjerno pogođena, čak i ako su nominalne cijene hrane niže,” objasnio je.

Indeks nivoa cijena Eurostata ne uzima u obzir prihod domaćinstva, pa ti podaci nisu prilagođeni priuštivosti. Na primjer, namirnice su skupe u Danskoj, ali ljudi tamo imaju veći raspoloživi dohodak, pa si mogu priuštiti više hrane

Izvor: Euronews Deutsch / Von Servet Yanatma

Šta ovo znači za BiH i zemlje zapadnog Balkana? Osvrt Redakcije

🥩 1. Niže nominalne cijene – Veće opterećenje budžeta

Iako se cijene namirnica u Bosni i Hercegovini i većini zemalja Zapadnog Balkana (ZB) nalaze ispod prosjeka EU, to ne znači da je hrana priuštivija.

  • BH Cijene (nominalno): BiH je znatno jeftinija od EU prosjeka (Indeks cijena 82,5 €, 17,5% jeftinije od prosjeka).

  • Veliki udio u budžetu: Prema profesoru Benedettiju, u zemljama sa nižim primanjima (što uključuje BiH i ZB), hrana čini znatno veći udio u ukupnim rashodima domaćinstva, često prelazeći 20%, dok je u EU prosjek 11,9%.

Zaključak: Niske nominalne cijene hrane na Zapadnom Balkanu ne odražavaju lakoću priuštivosti. Isti porast cijena ima mnogo teže posljedice na domaćinstva jer se radi o većem procentu njihovih nižih primanja.

💸 2. Ranjivost na eksterne šokove

Struktura ekonomija Zapadnog Balkana, u kombinaciji s nestabilnošću valuta i manjom integracijom u lance snabdijevanja, čini regiju izuzetno ranjivom.

  • Strukturni faktori: Prema profesoru Benedettiju, manje i otvorene ekonomije, čije valute fluktuiraju, doživjele su jači prenos rasta troškova energije i poljoprivrednih inputa (poput gnojiva) tokom kriza.

  • Inflatorni rizik: To znači da su BiH i ZB podložniji snažnijoj inflaciji hrane kada dođe do globalnih poremećaja (kao što su rat u Ukrajini ili energetske krize), jer su uvozno zavisne, a lokalni dobavljači brzo prenose troškove.

📉 3. Indeks cijena ne mjeri kvalitet života

Eurostatov indeks nivoa cijena pokazuje samo troškove standardne korpe, ali ne uzima u obzir raspoloživi dohodak.

  • Pogrešna percepcija: Iako su namirnice u Švicarskoj ili Danskoj nominalno najskuplje, visoki prihodi u tim zemljama čine hranu relativno lakše priuštivom u odnosu na BDP i plate.

  • Implikacija za BiH/ZB: U BiH i na Zapadnom Balkanu, niže cijene idu ruku pod ruku s niskim primanjima, što dovodi do veće prehrambene nesigurnosti i kompromisa u kvalitetu prehrane (kupovina jeftinijih, manje hranjivih namirnica) u odnosu na zemlje s visokim prihodima.

Ključna preporuka za politiku BiH/ZB

Vlade u BiH i na Zapadnom Balkanu moraju se fokusirati na rast primanja i strukturnu podršku građanima koji su najteže pogođeni, a ne samo na nominalno niske cijene:

  1. Povećanje primanja: Dugoročno rješenje leži u povećanju prosječnih plata i penzija kako bi se smanjio udio budžeta koji ide na hranu.

  2. Podrška poljoprivredi: Smanjenje uvozne zavisnosti i zaštita domaće proizvodnje od vanjskih šokova moglo bi stabilizovati cijene.

  3. Ciljana pomoć: Uvođenje ciljanih socijalnih mjera za najugroženije kategorije stanovništva (vaučeri, subvencije) koje direktno poboljšavaju pristup kvalitetnoj hrani, umjesto općeg smanjenja PDV-a na hranu.

Redakcija SwissBiH