Počela izrada Zakona o e-trgovini
Federalno ministarstvo trgovine započelo je izradu Zakona o e-trgovini, čiji je osnovni cilj upravo smanjenje sivog tržišta i zaštita potrošača.
Online trgovanje sve je zastupljenije u Bosni i Hercegovini, a najveći uspon ovaj vid trgovanja doživio je tokom pandemije virusa Covid 19, kada su građani bili spriječeni posjećivati trgovine.
Prednosti koje online kupovina nudi su brojne, od uštede vremena, jednostavnije kupovine, isporuke na kućnu adresu.
Kupovati možete apsolutno sve, od kućnih potrepština, hrane i pića, do bijele tehnike, aparata i automobila.
Iako je u fazi kontinuiranog razvoja, online trgovina u BiH dijelom zaostaje za većinom zemalja Europske unije.
Prema posljednjim istraživanjima, u našoj zemlji usluge internet trgovine koristi oko 800 tisuća ljudi.
No, uprkos svim prednostima koje nudi, glavni problemi s kojima se suočava ova vrsta trgovine su nepovjerenje građana, upitan kvalitet, visoke cijene i nepouzdana dostava, ali i nemogućnost povrata uloženog novca.
Federalno ministarstvo trgovine započelo je izradu Zakona o e-trgovini, čiji je osnovni cilj upravo smanjenje sivog tržišta i zaštita potrošača.
Zakonom će se, kako su kazali, u potpunosti regulirati uvjeti i pravila online trgovanja, ali i definirati sankcije za prekršioce.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević je u svojoj ranijoj izjavi za medije kazao je kako svakodnevno primaju pritužbe prevarenih potrošača koji su trgovali na ovaj način, te da najveći problem predstavlja to što e-trgovina nije zakonski regulisana.
“S predstavnicima svih zainteresovanih strana, što je matrica po kojoj djelujemo i koja se pokazala do sada uspješnom, krenuli smo u rješavanja ovih problema. Vjerujem da ćemo vrlo brzo doći do radne verzije ovog zakona”, kazao je Hasičević.
Zakon do kraja 2024.
Nacrt zakona je na prijedlog Ministarstva trgovine Federalna vlada utvrdila u ožujku prošle godine i uputila u parlamentarnu proceduru, a kojim je, između ostaloga, predviđeno uvođenje i eksplicitno uređenje pojma online trgovine.
Predsjednik radne grupe Jasmin Kadić nedavno je kazao je da je e-trgovina u posljednje četiri godine imala svoj zamah, naročito od perioda covida, a o značaju regulacije ove oblasti govore i brojne europske direktive koje je usvojio Europski parlament kako bi stao ukraj prevarama i zaštitio potrošače.
”Koristeći iskustva i zakonska rješenja iz okruženja, te obavezu koju je BiH prihvatila otvaranjem pristupnih pregovora s EU, pripremamo inicijalni okvir Zakona o e-trgovini, koji će biti usaglašen s europskim zakonodavstvom i postaviti temelje za reguliranje pravila elektronske trgovine, proizvodima i uslugama. Očekujemo od članova radne grupe da svatko iz svoje oblasti i prakse ponudi najefikasnija rješenja u ovom procesu”, kazao je Kadić.
Kadić najavljuje da bi Zakon o e-trgovini mogao biti u finalnoj fazi do kraja 2024. godine.
U Radnoj grupi koja radi na pripremi zakonskih rješenja su, osim predstavnika FMT i drugih ministarstava, Udruženja poslodavaca, Porezne uprave Federacije, Privredne komore Federacije i Federalne uprave za inspekcijske poslove i predstavnici Asocijacije e-Commerce, koja je prošle godine pokrenula i prvu bh. nacionalnu sigurnosnu markicu, pod nazivom “Trust eComm”.
Elvis Pivić, člana Upravnog odbora Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u Bosni i Hercegovini, za Bloomberg Adriju je kazao da Trust markicu mogu imati isključivo registrirani web shopovi, a njeno izdavanje zahtijeva niz uvjeta koje treba ispuniti.
Pojasnio je da danas imamo hiperprodukciju ponuđača i pojedinaca koji putem web shopova ili društvenih mreža nude različite proizvode i usluge, stoga kupci nisu u potpunosti informirani o razlikama između sigurnih i manje sigurnih web trgovina.
Slab interes za Trust markicu
Godina je prošla od predstavljanja ovog projekta, Pivić kaže da u ovom trenutku nemaju veliki broj certificiranih kompanija, a tek nekoliko ih je u procesu certifikacije. Kao najveći problem navodi slabu educiranost kako kupaca tako i kompanija i značaj uvođenja jednog ovakvog obilježja.
“Jako je važno educirati kupce o tome kako prepoznati pouzdane online prodavače i na što obratiti pažnju prilikom online kupovine. Na taj način, kupovina putem interneta može biti sigurna i ugodno iskustvo za sve korisnike. Asocijacija je izabrana u radnu grupu za uspostavljanje standarda i izradu prvog Zakona o e-trgovini u našoj zemlji. Svi projekti i aktivnosti koje radimo usmjereni su na stvaranje vrijednosti od općeg dobra, a Trust markica je jedan od standarda”, kazao je Pivić.
Bitno je istaći da Asocijacija prije izdavanja Trust markice vrši provjere registriranih ponuđača, tj. kompanije, u smislu predefiniranih kriterija, recenzija i iskustava kupaca koje često objavljuju na društvenim mrežama i putem medija.
Ovaj dio procesa je preduvjet za poduzimanje narednih koraka za izdavanje Trust markice.
Svrha markice je bila da pruži dodatna uvjeravanja kupcima da je obavljanje online transakcije kod certificiranih bh. online trgovaca sigurno i pouzdano, to jeste da potvrdi da je eComm asocijacija izvršila uvid u procese i način obavljanja online transakcija i da svojom markicom potvrđuje da predmetni trgovac ispunjava tražene standarde u online poslovanju, slične onim koji vrijede i u zemljama EU.
Markica kao presudan faktor
Pivić pojašnjava da se kao standard i garancija sigurnosti, Trust markica treba zaslužiti. Rekao je da su veliki dio vremena utrošili na različite analize i istraživanja iskustava i postojećih recenzija registriranih web shopova, ali i na mogućnosti proširivanja lepeze uvjeta i prednosti koje sa sobom nosi Trust markica.
“Registrirani web shopovi koji imaju veliki broj ozbiljnih i opravdanih primjedbi kupaca ne mogu biti kandidati za Trust markicu. Ovdje se zaista radi o projektu od izuzetnog značaja i dobra za društvo, a ne o projektu koji ima svoj rok trajanja. Trust markica kao standard je nešto na čemu se kontinuirano radi i nešto što će da traje. Zasigurno će vremenom Trust markica biti presudan faktor pri odabiru web shopa tokom online kupovine”, kaže Pivić.
Registrirani web shopovi koji imaju, i koji budu imali ovu markicu su sigurni za bezbrižnu kupovinu, te garantuju kvalitetu identičnu navedenim opisima i fotografijama objavljenih proizvoda. Trust markica je i garancija pravovremene isporuke, povrata sredstava i/ili zamjene proizvoda iz određenih razloga.
Veličinu eCommerce tržišta točnije trgovine putem internet kanala u BIH možemo promatrati kao procent fizičkog točnije tradicionalne trgovine.
Asocijacija za internet trgovinu eComm u BiH u ožujku 2024. napravila je i dva istraživanja, jedno je bilo usmjereno na potrošače i njihove navike, a drugo na internet trgovine.
Kako kažu ovo istraživanje pokazalo je značajnu dominaciju mobilnih uređaja u e-trgovini. Impresivan podatak od 83,4 posto online kupovina realiziranih preko mobitela naglašava trend prema mobilnom eCommerce okruženju, ističući potrebu za mobilno optimiziranim web stranicama i aplikacijama kao neizostavnim dijelovima svake uspješne digitalne trgovinske strategije.
Konstantna istraživanja
Istraživanje je otkrilo stabilan rast povjerenja u online tržište, s gotovo 60 posto ispitanih kupaca koji su obavili između dvije i pet kupovina online u prvim mjesecima ove godine. Ovaj podatak potvrđuje da bh. potrošači sve više prepoznaju prednosti i sigurnost e-trgovine.
Dodatno, 7,4 posto ispitanika koji su obavili više od 10 kupovina u prvim mjesecima ove godine svjedoči o rastućem segmentu “intenzivnih korisnika”, koji predstavljaju značajan potencijal za eCommerce platforme.
Navike online potrošača u BiH
Izvještaj također ukazuje na jasnu preferenciju domaćeg tržišta, sa 43,4 posto online kupovina obavljenih na web stranicama unutar BiH, dok se kod međunarodnih kupovina najviše cijeni brza dostava na kućnu adresu, sa 60,2 posto preferencija.
Ovo ukazuje na mogućnosti za unapređenje logističkih operacija i jačanje lokalnog eCommerce ekosistema.
Kartično plaćanje je metoda koji preferira 32,8 posto ispitanika, dok su odjeća, obuća, kućanski aparati, kozmetika i knjige proizvodi koji su najčešće kupovani online.
Zanimljivo, preporuke prijatelja i pozitivne recenzije drugih kupaca imaju visoki utjecaj na odluke potrošača, dok influenceri ostaju na nižim pozicijama utjecaja, što potvrđuje važnost autentičnih preporuka i zadovoljstva kupaca.
Najveće prepreke s kojima se susreću e-trgovci uključuju veličinu tržišta kako se navodi u istraživanju, navike kupaca, cijenu dostave, te nelojalnu konkurenciju. Ipak, oglašavanje putem društvenih mreža ističe se kao najefikasniji pristup promociji, sa 64,5 posto trgovaca koji ga preferiraju.
Dodatno je 7,24 posto ispitanih online trgovaca izrazilo zadovoljstvo trenutno dostupnom kvalificiranom radnom snagom za eCommerce. Postaje očito da je hitno potrebno prilagođavanje obrazovnih kurikuluma stvarnim potrebama tržišta.
U usporedbi s regijom, BiH je u online trgovini posljednja u regiji, svega 800 hiljada kupaca.
Istraživanje koje je obuhvatilo četiri zemlje, među kojima je i Bosna i Hercegovina, pokazalo je kako je u našoj zemlji penetracija interneta čak 80 posto, međutim, ova vrsta kupovine i dalje je niska i iznosi 39 posto, što čini 0,8 miliona online kupaca.
Kad te podatke usporedimo sa Slovenijom, Hrvatskom i Srbijom, zemljama koje je istraživanje obuhvatilo, naša država ima najmanje online kupaca.
Matjaž Robinšak iz Valicona za Bloomberg Adriju je ranije kazao kako je ovo istraživanje prvi put uključilo BiH, a u njemu je učestvovalo više od 3.000 ispitanika iz naše zemlje.
Model mjerenja je upitnik u kojem ispitanici, između ostalog, navode šta su kupili, kada, u kojoj vrijednosti, kakva je dostava, na koji način su platili te da li su zadovoljni kupljenim. Istraživanje se bazira i na državnim podacima.
“Sada imamo odrađene četiri države – Sloveniju i Hrvatsku već godinama radimo, Srbiju od 2018. godine, a BiH je tek počela, prvi val. Kako izgleda, Slovenija i Hrvatska su na jednom stupnju razvoja, a BiH i Srbija na drugom”, kaže on i dodaje kako su tržišta različita i naša država je trenutno u drugoj fazi razvoja.
Kad usporedimo tržište sve četiri zemlje prema načinima plaćanja online kupovine, u našoj zemlji se 64 posto plaća pouzećem, u Srbiji 60, u Hrvatskoj 36 posto, a najmanje u Sloveniji, svega 30 posto.
Živite vani a treba Vam usluga u domovini: www.Top-Servis.net
Izvor: akta.ba / Manager.ba