By SwissBiH

Je li vrijeme za otvorene inovacije? (kultura inovativnih ideja)

Zamislite da nije postojao koncept open-source zajednice oko koje su se razvijale internet tehnologije već da je razvoj Interneta bio oslonjen na zatvorenom principu intelektualnog vlasništva. Slično je i sa razvojem software. Kompanije kao Google, Netflix, Amazon, Facebook, Slack bi drugačije izgledale ako bi uopće i postojale. Internet ne bi bio onakav kakvog ga danas koristimo.

****
Pratite nas i budite dnevno informisani

Najvažnije iz svijeta ekonomije i biznisa
****

Dok su se kompanije borile da se prilagode posljedicama krize izazvane pandemijom virusa Covid-19, mnoge su se okrenule konceptu otvorenih inovacija – vrsti saradnje, koju vrijedi nastaviti bez obzira jeste li u krizi ili ne. Međutim, da bi to funkcijoniralo, kompanije trebaju:

  • trenutno ostaviti po strani tradicionalne brige oko intelektualne svojine da bi se fokusirali na druge pristupe stvaranja vrijednosti;
  • efikasno iskoristiti motivaciju svojih partnera za održavanje produktivne radne saradnje;
  • potražiti i prihvatiti nove partnere;
  • posvetiti se projektima koje provode kroz otvorene inovacije kako bi iskoristili njihove koristi.

Ovaj pristup može biti izuzetno plodan i to ne samo usred krize.

Model otvorenih inovacija se posebno brzo razvija od kraja dvadesetog vijeka pojavom digitalnih kolaborativnih tehnologija. To podrazumijeva nastojanje da se iskoriste raspoloživi resursi znanja i kreativnosti. Model otvorenih inovacije preferira rastuću mobilnost radne snage, posebno u segmentu kreativnosti pri obavljanju bilo kojeg posla. Podrazumijeva prihvatanje poslovnih rizika i pokretanje poduzetničkih pothvata, što je posebno pogodno za razvoj sektora malih i srednjih preduzeća. Glavne prednosti modela otvorene inovacije su daleko šire mogućnosti primjene inovacija, što sugerira poslovni model koji se zasniva na odluci da je saradnja bolja od konkurencije. Otvoreno inovativni model nudi velike mogućnosti svim akterima, uključujući mala i srednja preduzeća, ali istovremeno vrijeme nosi i velike rizike za opstanak na tržištu

Recimo ideje i kolaboracija oko stvaranje inovativnih rješenja za javno dobro putem otvorenih javnih podataka u Bosni i Hercegovini bi trebala uključiti mnoge aktere:

  • javne ustanove koje prikupljaju te podatke,
  • predstavnike građana koji su generatori istih podataka (popisom, raznim anketama i aktivnostima),
  • zakonodavna tijela i pravne stručnjake,
  • akademsku i naučnu zajednicu iz oblasti obrade i upravljanja podataka,
  • predstavnike i asocijacije medija kao korisnike javnih podataka, i
  • predstavnike poslovne zajednice.

Time bi se povećala mogućnost rješenja koje će biti od koristi svim korisnicima javnih podataka.

Koji su benefiti otvorenih inovacija?

Kao primjer recimo zamislite da nije postojao koncept open source zajednice oko koje su se razvijale internet tehnologije već da je razvoj Interneta bio oslonjen na zatvorenom principu intelektualnog vlasništva. Slično je i sa razvojem software. Kompanije kao Google, Netflix, Amazon, Facebook, Slack bi drugačije izgledale ako bi uopće i postojale. Internet ne bi bio onakav kakvog ga danas koristimo.

Danas mnoge kompanije vide otvorene inovacije kao proces razmjene znanja i ideja sa drugim organizacijama – kao ključni dio svoje strategije i za razvoj novih ponuda. Primjeri uključuju L’Oréal koji radi sa kompanijom Renaultom na električnom konceptualnom automobilu „spa“, a proizvođači autodijelova Delphi i Mobileye udružuju snage kako bi proizveli autonomni sistem vožnje. Mnoge kompanije su otkrile da takva partnerstva donose uštedu troškova i stvaraju nove kreativne poslovne aktivnosti i znanje.

Intrigantno je to što iako se i dubina i širina saradnje između kompanija i dalje povećava, čini se da stvarno usvajanje ovako razvijenih ideja ne raste istim tempom. U nedavnoj anketi kompanije Accenture, više od 50% anketiranih korporacija reklo je da ova partnerstva ne donose toliko novih proizvoda ili drugih pogodnosti koliko su se nadali. Slično ranijim studijama, istraživanja sugeriraju da su razlozi zbog kojih se ne usvaja više ideja iz otvorenih inovacija, politički i kulturni, a ne tehnički.

Koncept udruživanja i kolaboracije je jedan od uslova otvorenih inovacija. Na primjer, dizajneri u uspješnim agencijama stvorili su veliku mrežu kontakata sa ljudima na svim nivoima organizacije i van nje. Jer veća mreža kontakata i razmjena iskustava i znanja pomaže kako finalnom izgledu dizajna, tako i proširuje mrežu za eventualni zajednički rad u budućnosti.

Koncept otvorenih inovacija implicira i ravnopravno vlasništvo. Bitno je osigurati fleksibilnost u procesu implementacije ideje i osigurati da svi uključeni sudionici osjećaju jednako vlasništvo i odgovornost za ideju. Kao inovator u kolaboraciji želite spriječiti pitanja koja mogu usporiti proces. Bolje ih je unaprijed odgovoriti i definisati pravila igre. Svaka vrsta negativnosti može srušiti šanse bilo koje nove ideje da se razvija i bude prihvaćena.

Postavljanjem konkretnih pitanja tamo gdje je bilo potrebno konkretno znanje, dizajneri su ohrabrili predstavnike kompanije da osjete da su više uključeni u proces, dajući im osjećaj vlasništva nad idejom koja se pojavila. Štaviše, zajednička odgovornost smanjuje zavisnost od jedne grupe donosilaca odluka. Kao što smo gore primijetili citirajući prednosti izgradnje višeslojne mreže, podijeljena odgovornost znači da ideja neće automatski umrijeti čak i ako se promijeni vodstvo u klijentskoj organizaciji. Osigurati agilnost procesa i organizacije zadataka, inače nepredvidivog procesa inovacija, na manje dijelove, a istovremeno pružajući ostalim sudionicima priliku da nude kontinuirane povratne informacije, pojašnjavaju uvjete i ciljeve projekta – temelj okvira za otvorene inovacije

Otvorene platforme za kolaboraciju i razmjenu ideja i načina implementacije pomažu u realizaciji otvorenih inovacija. Na primjer, produkt dizajneri su povećali šanse za uspješnu implementaciju projekta kada su početni koncept ostavili otvorenijim i omogućili da ga tokom procesa razvoja oblikuju različiti sudionici u organizaciji. Jedan od primjera je projekt s operatorom javnog prijevoza. Početni brifing o dizajnu naveo je tim da se više usredotoči na poboljšanje udobnosti i sigurnosti ljudi koji se ukrcavaju na voz u jednoj od stanica koje su se rekonstruirale. Neposredna usredotočenost na rješavanje ovog uskog problema dovela je do slijepe ulice, jer su uključeni sudionici dovodili u pitanje hitnost predloženog rješenja i s tim povezane investicije. Ali ponovno otvaranje poslovnog slučaja i uključivanje drugih sudionika naveli su dizajnere da shvate da se bave pogrešnim problemom. Kao rezultat toga, fokus su umjesto toga preusmjerili na povećanje efikasnosti ukrcavanja putnika ne samo na jednoj već i na svim stanicama. Iako je srž ideje dizajnera ostala ista, ovaj otvoreni pristup zadržao je cijelu kompaniju na projektu i unaprijedio ideju. Potreba da artikulišu različite prednosti koncepta za različite uključene strane navela je dizajnere da razmotre njegov utjecaj iz različitih perspektiva i uklone potencijalne nedosljednosti.

Okruženje za otvorene inovacije i kreativnu kolaboraciju

Brzina izrade prototipa je bitno za usvajanje i poslovno prihvatanje ideje. Svi inovatori uspješno realiziranih projekata pokušali su predstaviti nešto opipljivo ili vizualno što je prije moguće. Jedan vođa tima insistirao je: „Morate predstaviti opipljive primjere. Izrada prototipa je neophodno jer pokazuje da je sve uredu i da znate ishode koje želite postići. Stvaranje minimalno održivog proizvoda (MVP) ne samo da pomaže skraćivanju razvojnih ciklusa već pomaže uvjeriti sudionike u vrijednost ideje. A posebno one koji nisu uključeni u proces od samog početka ili one s kojima dizajner nema direktnog kontakta a odlučuju. Vidjeti nešto konkretno također pomaže ljudima da lakše artikuliraju svoje brige i daju konstruktivnije povratne informacije dok je ideja još uvijek u fluidnoj fazi.

Stvaranje fleksibilnosti tokom implementacije dovodi do veće podrške i prihvatanja ideje. Ideje koje uključuju različite stavove različitih stručnjaka i sudionika su prihvatljivije. Ovo bi moglo izgledati kao da se prijavite za dodatnu prepreku u realizaciji i nepotrebne diskusije. Međutim ta dodatna komunikacija i kolaboracija znače da će rukovoditelji i drugi sudionici vjerovatno biti uvjereniji u korisnost ideje. Zajednički rad na pomenutim načinima povećava mogućnost  primijene ideje u praksi.

Najnoviji primjer je uspjeh kompanije Slack koja je ponudila jednostavnu platformu za razmjenu ideja i kolaboraciju na inovacijama kako unutar organizacije tako i sa profesionalcima, akademskim i naučnim organizacijama, drugim firmama sa sličnim interesima.

Za menadžere je važno razmišljanje o tome šta treba pružiti potencijalnim kupcima i klijentima nakon krize. Pandemija virusa Covid-19 sasvim sigurno promijeniti će ponašanje kupaca, zaposlenika i poslovnih partnera. Sasvim sigurno da preferencije kupaca više neće ostati iste. Uspostavljanjem novih načina za otvorene inovacije tokom krize, kompanije se mogu pripremiti za ono što slijedi poslije nje. Ne gubite vrijeme vraćajući se u staru normalu. Planirajte novu.

Izvor: Novine.ba / Anela Ramić-Šabanić i Dženan Buzadžić



Loading..