Ima li kapitalizama u koji možemo vjerovati?
Čak i prije nego što je pandemija Covid-19 poharala Sjedinjene Države i druge razvijene ekonomije, povjerenje u kapitalizam erodiralo je širom svijeta, a posebno među mladima. U 2019. godini, kada je nezaposlenost bila niska, a plate rasle, 56 posto ispitanika u globalnom istraživanju Edelman Trust Barometera ipak je vjerovalo da „kapitalizam kakav danas imamo više šteti nego što koristi“. Konkretno u SAD-u, samo je 51 posto mladih u Gallupovoj anketi te godine dalo kapitalizmu „pozitivnu“ ocjenu, dok je 49 posto odobrilo socijalizam.
****
Pratite nas i budite dnevno informisani
Najvažnije iz svijeta ekonomije i biznisa
****
Rastuće nepovjerenje u kapitalizam proizlazi iz njegovog neuspjeha u rješavanju glavnih društveno – ekonomskih izazova, a ne samo klimatskih promjena i nejednakosti u mogućnostima, prihodima i bogatstvu. Iako su privatni poticaji u kapitalizmu dobri u stimuliranju efikasnosti, rasta i inovacija, oni također generiraju nejednaku raspodjelu dohotka i bogatstva (čak i u kontekstu jake konkurencije), često u suprotnosti sa socijalnim normama pravičnosti. Štaviše, kapitalistički sistemi imaju tendenciju da nedovoljno ulažu u javna dobra kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalno osiguranje – svi kritični faktori u odgovoru na pandemiju – dok istovremeno snižavaju negativne eksternalije poput emisije stakleničkih plinova.
Ovi nedostaci kapitalizma su predvidljivi, ali su otklonjivi kroz javne politike i institucije. Poreske politike i politike transfera i minimalne zarade mogu smanjiti razlike u prihodima i bogatstvu, baš kao što javna ulaganja u obrazovanje, obuku i zdravstvenu zaštitu mogu povećati mogućnosti pružanjem pristupa dobrim poslovima i podsticanjem stvaranja novih preduzeća. Isto tako, cijena ugljičnog dioksida i propisi koji ograničavaju ili zabranjuju emisije ugljika mogu pomoći svijetu da izbjegne egzistencijalnu prijetnju klimatskih promjena.
Kritičari kapitalizma često propuštaju (ili se odluče zanemariti) da ne postoji jedinstveni kanonski model. Razni evropski modeli „socijalnog tržišta“ značajno se razlikuju od neoliberalne varijante u SAD-u. Čak i unutar SAD-a postoje važne razlike između država i lokaliteta.
Neke od ovih razlika istaknute su u odgovorima na pandemiju i recesiju Covid-19. Sve napredne ekonomije primenile su do sada neviđene nivoe fiskalnih i monetarnih stimulansa suočene s recesijom u obliku slova K ili dvostrukom u kojoj su radnici sa nižim platama patili nesrazmjerno više nego druge kohorte. Za razliku od SAD-a, Njemačka i nekoliko drugih evropskih zemalja uvele su mjere posebno dizajnirane da zadrže što više radnika na svojim radnim mjestima. Budući da ove zemlje imaju izdašno socijalno osiguranje i beneficije, uključujući bolovanje i porodično odsustvo, radnici i njihove porodice uspjeli su se nositi sa Covid-19 i naglim padom dohotka.
Razlike u nacionalnim modelima zdravstvene zaštite također su postale očiglednije. Za razliku od evropskih kapitalističkih sistema koji pružaju univerzalno pokriće, 14,5 posto američkog stanovništva koje nije starije (od 18 do 64 godine) ostaje neosigurano. Štoviše, zahvaljujući velikom oslanjanju Amerike na osiguranje zasnovano na poslodavcima, pandemija je barem privremeno gurnula najmanje 15 miliona radnika više u neosigurani bazen.
Sa svojim snažnim sistemima javnog zdravstva, mnoge su evropske zemlje takođe bile bolje opremljene za provođenje široko rasprostranjenih ispitivanja i distribucije vakcina. U međuvremenu, SAD krajnje nisu uspjele zaadržati virus, a sada delegiraju kampanju vakcinacije na državne i lokalne vlasti s nedovoljnim resursima. Za razliku od SAD-a, Evropa je posvetila otprilike jednu trećinu svog masivnog programa podsticaja investicijama usklađenim sa svojom predanošću postizanju neutralnosti ugljenika do sredine vijeka. Američke federalne mjere podsticaja šutjele su na klimu s malo bilo kakvih uslova.
Unutar SAD-a, odgovori pojedinih država na krizu Covid-19 odražavaju različite varijante kapitalizma. U Kaliforniji, nedavni prijedlog budžeta za guvernera Gavina Newsoma za 2021 – 2022 otkriva neke karakteristične stvari. Što se tiče zdravstvene zaštite, Kalifornija je i dalje nacionalni lider sa programom Medicaid koji pokriva više od 13 miliona ljudi. Uprkos recesiji izazvanoj pandemijom, država povećava svoju minimalnu platu na 14 dolara na sat 2021. godine, na putu da ostvari cilj od 15 dolara na sat 2022. godine za sva preduzeća koja zapošljavaju 26 ili više radnika – a mnoge općine, uključujući Los Angeles i San Francisco, već su postigle ili premašile cilj od 15 dolara. (1. januara 2021. 20 drugih država također povisili su svoje minimalne plate, dok je američka minimalna plata ostala nepromijenjena na 7,25 dolara po satu od 2009.)
Kalifornija je takođe proširila pokrivenost svojih olakšica za porez na zarađeni dohodak (EITC) i poreza za mladu decu, uključujući radnike bez dokumenata koji su inače uskraćeni za beneficije saveznih stimulativnih paketa. Zajedno, ovi se poreski krediti odnosili na 3,6 miliona kalifornijskih domaćinstava 2020. godine, dodajući ukupan prihod od milijardu dolara. Država je također usvojila novi zakon koji značajno proširuje neplaćena prava na porodično odsustvo. Poslodavci s najmanje pet zaposlenih sada moraju pružiti ovu mogućnost, kao i više vremena za plaćeno bolovanje za radnike koji su prisiljeni na samoizolaciju ili karantenu kao rezultat izloženosti Covid-19 ili dijagnoze.
Gledajući unaprijed, Newsom je predložio dodatnih 600 dolara jednokratnih uplata u gotovini svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za državni EITC 2021. Njegov predloženi budžet za 2021 – 2022 također predviđa 372 miliona dolara za ubrzanje distribucije Covid-19 vakcina, a uključuje 4,5 milijarde doalra za programe za podsticanje ekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta nakon ukidanja ograničenja na normalne aktivnosti. Ti programi uključuju bespovratna sredstva za mala preduzeća i neprofitne organizacije u iznosu od 575 miliona dolara, uz 500 miliona dolara za takve grantove koji su implementirani krajem 2020. godine usred prisilnog zatvaranja preduzeća. Prijedlogom se također izdvaja dodatnih 50 miliona dolara za Kalifornijski fond za obnovu, javno-privatno partnerstvo, za potporu do dodatnih 125 miliona dolara zajmova s niskim kamatama za mala preduzeća u cijeloj državi.
Kalifornijski prepoznatljiv pristup tržišnom kapitalizmu također naglašava klimatsku održivost, koristeći i cijene ugljika i standarde efikasnosti za postizanje ambicioznih ciljeva dekarbonizacije. Prema državnom zakonu iz 2018., 60 posto električne energije mora dolaziti iz obnovljivih izvora do 2030., a 100 posto do 2045. Kalifornija vodi četvrtu po veličini na svijetu cap-and-trade sistem, a sljedeći mjesec postavljat će još niže granice (a time i višu cijenu ugljika). U septembru 2020. Newsom je objavio izvršnu naredbu kojom se zahtijeva da vozila s nultom emisijom čine 20 posto prodaje novih automobila do 2035. godine. Njegov predloženi budžet traži 1,5 milijardi dolara za ubrzanje infrastrukturnih ulaganja potrebnih za postizanje ovog cilja.
Novoizabrani predsjednik Joe Biden upravo je objavio plan za hitno spašavanje od 1,9 biliona dolara kako bi se suprotstavio rastu pandemije i pružio značajno olakšanje radnicima, porodicama, malim preduzećima te državnim i lokalnim vladama. Brzo donošenje ovog plana u Kongresu važan je prvi korak u obnovi zastarjele američke neoliberalne verzije kapitalizma. Kako se ekonomija oporavlja od duboke i neujednačen Covid-19 recesije , SAD moraju „izgraditi bolje“ jačanjem socijalne sigurnosti, povećanje javnih ulaganja u obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, i drugih javnih dobara, kao i ponovnog pridruživanja globalne optužbe protiv klimatskih promjena. Lekcije iz uspješnijih varijanti tržišnog kapitalizma u Evropi i Kaliforniji ukazuju na put naprijed
Laura Tyson, profesorica na Haas School of Business na Kalifornijskom univerzitetu Berkeley
Lenny Mendonca, partner u McKinsey & Company, bivši ekonomski savjetnik guvernera Gavina Newsoma iz Kalifornije
Izvor: Beta.ba
Saznajte više o SwissBiH
Ko je SwissBiH? : Ko su naši klijenti i partneri? : Kontaktirajte nas
–