Katastar Rusima zamrznuo stanove i kuće u Budvi i na Žabljaku
Uprava za katastar i državnu imovinu počela je sa upisima u katastar zamrznute imovine ruskih državljana u Crnoj Gori, a do sredine ovog mjeseca bila je upisana jedna takva zabilježba na teritoriji Budve, dok je paralelno provođen jedan upravni posupak u vezi sa zamrzavanjem imovine jednog ruskog državljanina na Žabljaku.
****
Pratite nas i budite dnevno informisani
Najvažnije iz svijeta ekonomije i biznisa
****
– Imajući u vidu odluke o uvođenju restriktivnih mjera, saglasno svojim nadležnostima, Uprava za katastar i državnu imovinu upisala je upis zabilježbe ograničenje raspolaganja i sticanja sredstava i/ili druge imovine (zamrzavanje): Opština Budva – Bashirov Mart, KO Bečići, LN 432; Opština Žabljak – u toku je upravni postupak za jedno lice i do konačnog završetka postupka, podatke ne možemo dostaviti – naveo je direktor uprave Koča Đurišić u dopisu od 18. jula ove godine Ministarstvu vanjskih poslova, u koji je Dan imao uvid.
Taj dopis je Ministarstvu vanjskih poslova upućen kao odgovor na zahtjev o slobodnom pristupu informacijama Akcije za socijalnu pravdu, koja je početkom ovog mjeseca tražila “listu svih državljana Ruske Federacije u odnosu na koje je donijeta odluka o zabrani raspolaganja njihovom imovinom, odnosno kojima je zamrznuta imovina koju posjeduju u Crnoj Gori”. Ministarstvo vanjskih poslova je usvojilo zahtjev ASP-a i dostavilo ovu informaciju od Uprave za katastar i državnu imovinu, koja je takođe poslala i izvod lista nepokretnosti.
– Međutim, kako se u dostavljenom listu nepokretnosti, osim podataka o ruskom državljaninu, navode podaci i drugih vlasnika nepokretnosti, Ministarstvo vanjskih poslova cijeneći ove okolnosti, a saglasno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, ne može kao sastavni dio informacije dostaviti list nepokretnosti – navodi se u rješenju ministarstva, koje potpisuje državna sekretarka Dragica Anđelić.
U ASP-u kažu za Dan da “izgleda da u ministarstvu nijesu upoznati sa odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koje daju mogućnost da se ukloni dio podataka iz informacije, što bi u konkretnom bili podaci o drugim vlasnicima neruskog državljanstva”, ali da se neće žaliti na ovakvo rješenje.
Uvidom u tu evidenciju, može se uočiti da se radi o nekoliko stranih državljanki koje imaju susvojinu nad 83 kvadrata stambenog prostora, da se 128 kvadrata nestambenog prostora vodi na stranog državljanina, dok postoji ograničenje na još 33 kvadrata stambenog prostora, a za sve te nekretnine su u dijelu tereta stavljene zabilježbe po osnovu Vladine odluke o restriktivnim mjerama.
Vlada je odluke o restriktivnim mjerama protiv državljana Ruske Federacije i zamrzavanju njihove imovine donijela u aprilu ove godine, kada je veći broj tih mjera i objavljen u Službenom listu.
Ranije tvrdnje bile “trčanje pred rudu”
U medijima je prije mjesec objavljen spisak ruskih državljana za zamrzavanje imovine, pošto je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) obznanilo da su zamrznute 44 nekretnine u vlasništvu 34 Rusa, kojima su prethodno uvedene sankcije, sa najavom da lista nije konačna. MUP je tada saopštio da je imovina zamrznuta, iako je i pravnim laicima jasno da zabrana raspolaganja nekretninama može proizvoditi pravno dejstvo tek kada se zvanično upiše u katastar.
– Iz odgovora Uprave za katastar i državnu imovinu, a posebno imajući u vidu činjenicu da je do sada, ako su tačne ove tvrdnje uprave, samo u jednom slučaju došlo do upisa u katastar zbog zamrzavanja raspolaganja imovinom, ne može se sa sigurnošću zaključiti da li se u konkretnim slučajevima provodi primjena domaćih propisa, kako bi se izbjegle potencijalne štete po državnu kasu zbog mogućih pravnih postupaka, koje bi inicirali ruski državljani. Ako je to slučaj, u narednim mjesecima se može očekivati veći broj upisa u katastar o zamrznutoj imovini – smatraju u ASP-u.
Mnogi pravni stručnjaci i advokati u zemlji u poslednje vrijeme naglašavaju da Ustav, ali i relevantne međunarodne konvencije garantuju pravo svojine, te da je od presudne važnosti da država zadovolji primjenu domaćih propisa u svim pojedinačnim slučajevima kako bi izbjegla potencijalne sporove i moguće plaćanje naknada šteta.
U donošenju restriktivnih mjera Crna Gora se kao kandidat za članstvo u Evropsku uniju pozvala na odluke Unije, koje su donijete zbog rata u Ukrajini.