Nemaju mora, a turizam im je puno jači od hrvatskog
Turističke brojke Austrije u 2020. godini pomalo ostavljaju ljubomornima, jer je zemlja bez previše sunca i bez mora, malo udaljena od Mediterana.
****
Pratite nas i budite dnevno informisani
Najvažnije iz svijeta ekonomije i biznisa
****
Kako piše Jutarnji, Hrvatska je u svojim povicima kako je lani bila najbolja na Mediteranu zaboravila pogledati kako je u komšiluku, a pomalo bi, kako kažu, turističke brojke trebalo pomalo da ih ostavite barem ljubomornima.
Bez mora i previše sunca, u koju se ponajprije odlazi na skijanje, jodla u planinama ili se iskoriste kakva tri dana city breaka u Beču. Ta destinacija je lani, dok je u Hrvatskoj bio 50, zabilježila pad broja noćenja od samo 35 posto te jednak pad prihoda od turizma, čime su se svrstali praktično u sam vrh turističkih rezultata ostvarenih u doba pandemije u Evropi.
Jedan do ozbiljnijih razloga za ostvarenje tako nadmoćnog rezultata leži u činjenici da je Austrija uspješno razvila dvije sezone – ljetnu i zimsku u kojoj je prva, iako je riječ o zemlji bez mora, značajnija od zimske kad je riječ o dolascima i noćenjima.
Dodatna infrastruktura
– Iako postoje razlike koje se ogledaju u tome da je ljetna snažnija u pogledu broja turista, a zimska važnija u pogledu prihoda, jasno je da je Austrija i prošle godine odradila godinu s dvije sezone te s relativno dobrom posezonom, uz snažan izostanak poslovnih putovanja, koja su pogodila gradske destinacije, a posebno Beč kao jednu od globalno najjačih destinacija kongresnog turizma – napominje globalni direktor turističkog savjetovanja u Horwath HTL-u Siniša Topalović.
Za razvoj uspješne cjelogodišnje sezone u Austriji posebno je zaslužan trend ulaganja u dodatnu infrastrukturu, posebno zimske resorte koji su mukotrpno radili na diverzifikaciji ponude, a sve kako bi svojim gostima imali što ponuditi i u ljetnim mjesecima – od planinarenja, bicikliranja, brdskog bicikliranja do različitih drugih fitness opcija.
Upravo zahvaljujući dodatnim ulaganjima, mnoge su se inače poznate zimske destinacije tokom godina uspješno transformirale u glavna ljetna odredišta pa tako u top ten austrijskih turističkih tržišta danas uglavnom spadaju destinacije koje izuzetno dobro posluju i ljeti i zimi, poput Söldena, Saalbach-Hinterglemma, Mittelberga ili Schladminga.
Nije ni čudno da kriva sezonalnosti austrijskog turizma, i u 2019, a posebno u 2020. godini, stoga znatno manje varira od krivih brojnih drugih evropskih turističkih destinacija, s vrhuncem u februaru, julu, avgustu i decembru.
– Upravo zbog činjenice da se ne temelji isključivo na konceptu sunca i mora, Austrija ima razvijen turistički proizvod diverzificiran na različite regije i različite destinacije, što je sasvim sigurno pridonijelo brzoj aktivaciji u vrijeme pandemije – napominje za Jutarnji Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu.
Ali za dobre rezultate, i puno više od cjelogodišnjeg turizma, u Austriji je ipak važnija konkurentnost njihova hotelskog tržišta.
Kako objašnjava Topalović, u strukturi noćenja, najviše ih se realizuje upravo u hotelskom smještaju, i to najviše u hotelima kategorije 4 i 5 zvjezdica, potom slijede niže kategorije hotela, a noćenja u privatnom smještaju ostvaruju najslabiji rezultat.
Pokazuje to i analiza tržišta – godišnja popunjenost hotelskog smještaja već je godinama iznad 70 posto, kontinuirano im raste broj ležajeva u kategoriji pet zvjezdica, a pada u kategoriji tri zvjezdice, ima šest puta veći udio hotelskih brendova od Hrvatske, od kojih se više od 80 posto odnosi na međunarodne brendove.
Sve to i te kako je pridonijelo da je Austrija, osim kad je riječ o broju noćenja, manji pad od konkurencije zabilježila i u ukupnim godišnjim prihodima u pandemiji.
– Dakle, i uz sniženje prosječne cijene, i uz manju zauzetost kapaciteta, prosječna potrošnja gostiju je u Austriji i u kriznoj godini bila veća od destinacija koje odlikuje visok udio smještajnih kapaciteta niže cijene, poput privatnog smještaja ili kampova, i kvalitete kao što je slučaj Hrvatske.
Pritom, opet treba posebno istaknuti činjenicu da je Austrija i u smislu prihoda imala dva talasa potražnje: ljetni i zimski, a Hrvatska je, nažalost, zakinuta i u pogledu ovisnosti o samo jednom dominantnom turističkom proizvodu, ali i domaćoj potražnji znatno niže prosječne kupovne moći u odnosu na austrijsku – kaže Topalović.
Vidi se to i u usporedbi noćenja i prihoda tih dviju zemalja: i dok je Austrija u odnosu na Hrvatsku lani napravila 80 posto veći turistički promet u noćenjima, njihovi prihodi od turizma hrvatske su premašili za čak 260 posto.
Komparativne prednosti
Domaće potražnja je treća od komparativna prednost austrijskog tržišta u odnosu na hrvatsko.
– I dok domaće tržište u Hrvatskoj zauzima udio od samo 13 posto, ono je u pretpandemijsko doba u Austriji bilo dvostruko jače, dakle 26 posto, a u pandemijskoj godini zabilježilo je pad od samo 20 posto – otkriva Tutek.
Noćenja iz Austrija i Njemačke, objašnjava Tutek, tako su u 2020. godini činila čak 70 posto ukupnih noćenja u toj zemlji, s njemačkim posjetiocima koji izvan pandemije čine 37 posto, a prošle godine čak 40 posto svih noćenja.
– Naše istraživanje u Austriji u vrijeme prvog lockdowna pokazalo je da je već za vrijeme trajanja mjera dio austrijskih turista bio osviješten o opciji ostanka kod kuće i pomoći domaćoj privredi zbog čega se neke regije, poput Koruške, ostvarile i rast u odnosu na prijašnje godine.
Hrvatska se u tom smislu ipak manje može osloniti na domaću potražnju, a lani nam je onda još sezona naglo bila prekinuta u kolovozu zbog gubitka kontrole nad epidemiološkom situacijom, za razliku od austrijske koja je normalno funkcionirala do drugog lockdowna krajem listopada – objašnjava Tutek.
Limitirana aktivnost
-“Austrija je u prvoj polovini godine snažno limitirala turističku aktivnost, tako da su rezultati za prvih pet mjeseci još lošiji nego za prvih pet mjeseci 2020. godine, ali s prvim popuštanjem mjera pokazala se i snažna reakcija tržišta koja se ogleda u brzom rastu potražnje. U tom smislu, u slučaju relativno stabilne situacije i izostanka novih zatvaranja, realno je očekivati nastavak snažnog i brzog oporavka potražnje i godišnjeg rezultata koji bi mogao biti znatno bolji nego 2020. Godine – objašnjava stručnjak
Izvor: BiznisInfo.ba
Saznajte više o SwissBiH
Ko je SwissBiH? : Ko su naši klijenti i partneri? : Kontaktirajte nas
–