Dugo očekivana digitalna transformacija bh. administracije konačno dotiče i konzularnu mrežu. Projekat “E-Konzulat” ima za cilj eliminisati potrebu za fizičkim dolaskom u ambasade za osnovne administrativne potrebe. Planirano je da se putem sigurnih digitalnih certifikata omogući naručivanje i dostava rodnih listova, uvjerenja o državljanstvu, pa čak i pokretanje procedura za zamjenu ličnih dokumenata. Ovo će biti od presudnog značaja za našu zajednicu u prostranim zemljama poput SAD-a, Kanade ili Australije, gdje su najbliži konzulati često udaljeni hiljadama kilometara.
Dok su se investicije dijaspore ranije uglavnom bazirale na nekretninama i uslužnim djelatnostima, novi izvještaji pokazuju drastičan zaokret ka zelenoj energiji. Naši ljudi iz Švicarske, Austrije i Njemačke sve više ulažu u solarne panele i vjetroparkove u regijama poput Hercegovine (Stolac, Trebinje) i zapadne Bosne. Opštine su odgovorile uvođenjem “brzih traka” za investitore iz dijaspore, smanjujući birokratske prepreke za dobijanje energetskih dozvola, što BiH pozicionira kao regionalno čvorište čiste energije.
Otvaranje “Dijaspora Business HUB-a” u centru Sarajeva predstavlja novi koncept “coworking” prostora namijenjenog isključivo povezivanju. Prostor nije samo kancelarija, već mjesto gdje bh. poduzetnici iz svijeta mogu dobiti besplatno pravno savjetovanje o lokalnim zakonima, poreznim olakšicama i dostupnim grantovima. Hub služi i kao inkubator za mlade IT stručnjake iz BiH koji kroz direktan kontakt sa mentorima iz dijaspore dobijaju priliku za rad na globalnim projektima, zadržavajući pritom radna mjesta u domovini.
Strategija razvoja avio-saobraćaja za 2026. godinu fokusira se na “dijaspora-destinacije”. Aerodromi u Tuzli i Banjoj Luci šire svoje kapacitete kako bi prihvatili više letova niskobudžetnih kompanija (LCC), dok se Aerodrom Sarajevo fokusira na uvođenje direktnih transatlantskih linija ili barem poboljšanje “hub-and-spoke” veza preko velikih evropskih centara. Cilj je da prosječna cijena povratne karte iz ključnih evropskih gradova bude dostupnija, podstičući češće dolaske i jaču ekonomsku aktivnost tokom cijele godine, a ne samo tokom ljeta.
Kroz program “Povratak znanja”, država pokušava iskoristiti intelektualni kapital koji je godinama odlazio vani. Ovaj program omogućava profesorima, naučnicima i istraživačima sa prestižnih svjetskih univerziteta da drže blok-nastavu u BiH, mentoriraju doktorske radove i učestvuju u zajedničkim naučnim projektima. Ovim se stvara direktna veza između svjetskih istraživačkih centara i bh. univerziteta, podižući nivo obrazovanja i otvarajući vrata domaćim studentima za međunarodne razmjene i stipendije.
Izvor: SwissBiH
Komentar-Kommentar-Comment