Siemens, BASF i VW ulažu milijarde u Vještačku Inteligenciju (VI) kako bi se približili SAD-u i Kini. Ovo je ogroman izazov u kojem su u igri i stotine hiljada radnih mjesta.
Da li Njemačka nastavlja ekonomski nazadovati? Hoće li najveća evropska ekonomija postati “industrijski muzej”? Ovi strahovi prisutni su već godinama. Da se to ne bi desilo, potrebni su radikalni koraci modernizacije – a tu spada i Vještačka Inteligencija (VI).
Produktivnost u Njemačkoj stagnira već 15 godina, udio izvoza automobila i mašina se smanjuje, a troškovi energije spadaju među najviše u G7 zemljama. Ovi faktori stvaraju toksičnu mješavinu koja sve više podriva konkurentnost zemlje.
Političari i poslovni lideri uvjereni su da postoji samo kratak vremenski okvir za preokret ovog silaznog trenda, i to kroz integraciju VI u fabrike i lance snabdijevanja. Na taj način bi se Njemačka mogla približiti dva najveća globalna igrača: SAD-u i Kini.
Na otvaranju evropskog prvog Exascale superračunara, Jupitera, u septembru 2025., kancelar Friedrich Merz naglasio je da se dvije svjetske sile utrkuju za buduće tržišne udjele u globalnoj ekonomiji vođenoj VI.
“Mi u Njemačkoj i u Evropi imamo sve šanse da sustignemo i potom ostanemo konkurentni,” rekao je na uvodnom događaju u Jülichu.
SAD i Kina ostvarile su veliki napredak s modelima VI poput ChatGPT-a i DeepSeek-a, naprednim čipovima i industrijskim testiranjima centara podataka na stres. Njihovi prvi testovi dokazuju da njihovi sistemi mogu podnijeti radna opterećenja VI kritična za poslovanje bez zastoja.
Njemački industrijski giganti optuženi su da su zaglavljeni u nekoj vrsti limba pilot projekata. Iako eksperimentišu s VI, oklijevaju s potpunom implementacijom ambicioznih projekata.
Bosch je krajem 2023. pokrenuo pilot projekte generativne VI u svojim pogonima radi optimizacije planiranja i praćenja proizvodnje.
Volkswagen je u saradnji sa Siemensom testirao digitalne tvinske fabrike zasnovane na VI – virtuelne replike proizvodnih linija koje inženjerima omogućavaju simulaciju, predviđanje i poboljšanje performansi.
Iako su ovi projekti hvaljeni kao inovativni, donedavno su bili ograničeni na testne periode, umjesto potpune ili djelimične implementacije, zbog pravnih i sigurnosnih briga.
“Mnogim kompanijama još uvijek nedostaju jasne strategije VI i potrebna kompetencija za upravljanje promjenama,” rekao je za DW stručnjak za VI Thomas Ramge. “Zbog toga se pilot projekti ne prenose na osnovne operacije.”
Ramge je dodao da, čim njemačke industrijske kompanije dokažu ekonomsku korist VI, temeljni know-how u proizvodnji i mreža malih i srednjih dobavljača pomoći će njemačkim firmama da nadoknade zaostatak. Njemačko Ministarstvo ekonomije predviđa da bi VI od 2026. godine mogla doprinijeti najmanje dodatnim jednim postotnim poenom godišnjem realnom rastu BDP-a.
Njemačke kompanije suočavaju se s globalnom konkurencijom za najbolje IT stručnjake i high-end čipove potrebne za VI. Također su aversne riziku – zbog visokih početnih troškova i korporativne kulture koja preferira oprez umjesto disruptivnih inovacija.
Moraju se nositi i s regulatornom neizvjesnošću, posebno s obzirom na EU Direktivu o VI. Kritičari zamjeraju pretjeranu složenost, nejasne definicije i stroga pravila usklađenosti za aplikacije klasificirane kao visokorizične.
Uprkos brojnim preprekama, uvođenje VI u Njemačkoj brzo napreduje:
Prema studiji Ifo instituta iz maja 2025., 41% kompanija već koristi VI u svojim poslovnim procesima – porast od 27% u odnosu na prethodnu godinu.
Gotovo svaka peta kompanija planira uvođenje u skorije vrijeme. Velike industrijske kompanije prednjače: više od polovine ih već koristi VI.
Međutim, studija također pokazuje da mnoge manje kompanije i sektori – uključujući maloprodaju, ugostiteljstvo i građevinarstvo – ostaju suzdržani.
Klaus Wohlrabe, voditelj Ifo instituta, za DW je izjavio da je tehnologija korisna podrška radnicima, ali da postoje “otvorena pitanja” o obimu upotrebe VI u poslovnim procesima. Izgledi su “nesumnjivo obećavajući. Međutim, kompanije se teško bore s restrukturiranjem ustaljenih procesa,” rekao je Wohlrabe, naglašavajući primjetnu nesigurnost.
Osim neujednačene prihvaćenosti, istraživanje otkriva i nadolazeći izazov za tržište rada. Više od četvrtine njemačkih kompanija očekuje smanjenje broja radnih mjesta zbog VI u narednih pet godina, dok samo mala manjina očekuje otvaranje novih radnih mjesta.
Alexandre Mendonca iz briselskog think tanka Bruegel ukazuje na nedostatak kvalifikovanih radnika: “Njemačke kompanije imaju velikih poteškoća u pronalaženju stručnjaka za ovu tehnologiju,” rekao je Mendonca. “Samo uvođenje nije dovoljno – ključna je sposobnost korištenja VI.”
Gdje se trenutno koristi VI: Kontakt sa klijentima, Marketing i komunikacija, Istrazivanje i razvoj, unutar proizvodnih procesa, Management, HR ….
Iako je Njemačka oprezna s punom primjenom VI u industrijskom obimu, jedan od njenih ekonomskih divova već oblikuje globalnu infrastrukturu iza trenutnog buma VI. Siemens je ključni dio “četiri velika evropska centra podataka” – uz Legrand iz Francuske, Schneider Electric i ABB iz Švicarske.
Ove četiri kompanije isporučuju sisteme automatizacije, elektroenergetske mreže i tehnologije hlađenja koje osiguravaju pouzdan rad hyperscale VI postrojenja.
Automobilska industrija također široko primjenjuje VI: prema Ifo studiji, preko 70% proizvođača automobila i dobavljača već je koristi u proizvodnji.
Međutim, Ramge upozorava da su ove implementacije neophodne, ali možda nedovoljne za rješavanje brojnih izazova u automobilskoj industriji.
“VI će biti nužan preduslov za opstanak automobilske industrije – kroz softverski definisana vozila, pametniju proizvodnju i bolje upravljanje lancem snabdijevanja – ali sama neće biti dovoljna,” rekao je Ramge. “Strategija, strukture troškova i industrijska politika moraju se razvijati paralelno s implementacijom VI.”
I izvan industrije, Njemačka bilježi uspjehe: SAP je integrisao generativnu VI u svoj globalni poslovni softver preko co-pilota zvanog Joule, dok osiguravajuća kuća Allianz globalno koristi VI za modeliranje rizika i otkrivanje prevara.
Što brže njemačke kompanije usvoje VI, to će veće biti očekivane koristi, i to bolje će se moći riješiti neki od najvećih problema zemlje. Izvještaj McKinseyja iz 2023. predvidio je da bi godišnji rast produktivnosti mogao porasti za čak 1,5% u narednoj deceniji, dok bi godišnji BDP mogao rasti do 450 milijardi eura, a potrošnja električne energije u njemačkim fabrikama mogla bi pasti za četvrtinu.
Iako je Njemačka ispred mnogih drugih zemalja EU u uvođenju VI, Mendonca iz Bruegela smatra da će napredak zemlje i dalje kočiti nedostatak kvalifikovanih radnika i utrka za obuku novih zaposlenika u svjetlu brzog tehnološkog razvoja.
“Njemački tehnološki i naučni sektor predvode u usvajanju VI. Istovremeno, u tim sektorima vlada i nedostatak stručnjaka,” rekao je. “Ti stručnjaci trenutno ne postoje – dakle, moramo razmišljati unaprijed.”
Njemački giganti (poput Siemensa, VW-a, Boscha) masovno ulažu u digitalizaciju, automatizaciju i VI.
Povećanje investicija: Kako se njihove potrebe za implementacijom VI i razvojem lanaca snabdijevanja budu širile, zemlje Zapadnog Balkana, uključujući BiH, mogle bi postati atraktivne lokacije za proširenje proizvodnih pogona ili centara za digitalni razvoj. Blizina EU i niži troškovi rada (u poređenju s Njemačkom) su prednost.
Industrijski partneri: Njemačka je već ključni trgovinski partner. Povećanje ulaganja u VI može značiti da će njemačke kompanije više ulagati u digitalizaciju i obuku svojih postojećih partnera i dobavljača u BiH i ZB, što direktno poboljšava lokalnu industriju.
Ulaganja u VI donose nove standarde u proizvodnji (“Industrija 4.0”) i upravljanju lancima snabdijevanja.
Modernizacija industrije: Uvođenje digitalnih tvornica (virtualne replike proizvodnih linija) i optimizacija proizvodnje, kao što radi VW i Siemens, prenijet će se na lokalne dobavljače. Ovo direktno podiže tehnološki nivo lokalnih firmi.
Obuka kadrova: Inovativni projekti njemačkih kompanija zahtijevaju obučene stručnjake. To bi moglo potaknuti ulaganje u obuku i obrazovanje u BiH i ZB u područjima IT-a, inženjeringa i analitike podataka, čime se stvara visokokvalifikovana radna snaga.
Poboljšanje tehnoloških i proizvodnih procesa čini lokalne firme konkurentnijim na globalnom tržištu.
Bolja integracija u lance snabdijevanja: Kada lokalne kompanije usvoje VI standarde za efikasnost i kvalitet (npr. u auto-industriji), postaju pouzdaniji i poželjniji partneri u globalnim njemačkim i evropskim lancima snabdijevanja.
Jačanje IT sektora: Ako BiH i ZB uspostave reputaciju mjesta gdje se mogu pronaći kvalifikovani stručnjaci za implementaciju VI rješenja, to može dovesti do rasta domaćeg IT i outsourcing sektora.
Iako uvođenje VI u Njemačkoj prijeti otpuštanjem, u regionu Zapadnog Balkana i BiH to može imati drugačiji, pozitivan efekat na produktivnost.
Kompenzacija emigracije: Zemlje Zapadnog Balkana suočavaju se s ozbiljnim nedostatkom radne snage zbog emigracije. Implementacija VI i automatizacije može kompenzirati ovaj nedostatak tako što će postojeće poslove učiniti efikasnijim i produktivnijim, omogućujući istom broju radnika da proizvede više.
Iako su prednosti značajne, BiH i Zapadni Balkan moraju se suočiti s nekoliko kritičnih izazova kako bi iskoristili ovaj trend:
Nedostatak stručnjaka za VI: Kao što se navodi u članku, čak i Njemačka se suočava s ovim problemom. BiH i ZB moraju brzo investirati u obrazovanje inženjera i IT kadra kako bi bili spremni za nova radna mjesta.
Spora implementacija: Njemačke kompanije su “zaglavljene u pilot projektima” zbog straha od rizika i regulatornih neizvjesnosti. Lokalnim firmama će biti još teže da pređu s pilot projekata na punu integraciju, ukoliko izostane podrška i jasna državna strategija.
Regulatorni okvir: BiH i ZB moraju osigurati jasan i podsticajan pravni okvir koji ne guši inovacije, te pratiti EU regulativu (poput AI Akta) kako bi bili kompatibilni s partnerima iz EU.
Zaključak: Njemačka ulaganja u VI predstavljaju ogromnu priliku za tehnološki skok i integraciju lokalne privrede u sofisticirane evropske lance snabdijevanja, ali je neophodno aktivno ulaganje u obrazovanje i digitalnu infrastrukturu da bi se ta prilika iskoristila
Redakcija SwissBiH
Komentar-Kommentar-Comment