Nedostatak radnika osjeća se u svim sektorima, od IT-a i zdravstva, preko građevinarstva i mašinstva, do turizma i ugostiteljstva. Prema podacima Privredne komore BiH, stotine preduzeća trenutno ima poteškoća u pronalaženju kvalifikovanog osoblja, što direktno utiče na njihov rast i sposobnost preuzimanja novih poslova.
Kao odgovor na ovu krizu, BiH je zabilježila rekordan broj izdatih radnih dozvola za strane državljane, prvenstveno iz zemalja Azije (Turska, Indija, Nepal). Ovaj uvoz radne snage raste eksponencijalnom brzinom, ali često ne može popuniti jaz za visokokvalifikovanim i menadžerskim pozicijama.
“Uvozimo radnike za fizičke poslove, ali nam nedostaju inženjeri, developeri, vrhunski menadžeri i strukovni majstori s evropskim iskustvom,” ističe ekonomista Almir Mujagić. “Upravo ti kadrovi se nalaze u našoj dijaspori i njihovo znanje je neprocjenjivo za našu ekonomiju.”
Situacija stvara povoljno okruženje za povratak kvalifikovane dijaspore na nekoliko načina:
Visoko plaćene pozicije: Kompanije su spremne ponuditi natprosječne plate i benefite (posebno u IT i finansijskom sektoru) kako bi privukle stručnjake s radnim iskustvom stečenim u razvijenim zemljama.
Samostalno poduzetništvo: Manja konkurencija u određenim uslugama i manjak znanja iz specifičnih grana (npr. digitalni marketing, e-commerce rješenja, napredna industrijska automatizacija) otvaraju direktnu mogućnost za pokretanje vlastitog biznisa.
Konzultantske usluge: Dijaspora s bogatim međunarodnim iskustvom može ponuditi konsalting lokalnim firmama, pomažući im u dostizanju EU standarda i izlasku na strana tržišta.
U ovom kontekstu, vlasti na svim nivoima se pozivaju da aktivnije rade na stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja. U fokusu bi trebalo biti smanjenje birokratije, poreske olakšice za visoko kvalifikovane povratnike i ciljani programi za privlačenje kapitala i znanja iz inostranstva.
Komentar-Kommentar-Comment