Tema četvrte SBF online sesije bila je „Jačanje kapaciteta poljoprivrede i prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini“, koju je moderirala dr. Elma Agić-Šabeta, direktorica Sektora za kontrolu rizika u BBI banci.
Panelisti su bili ključni ljudi iz prehrambene industrije BiH: Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga, Ilija Studen, predsjednik Studen Holdinga i Benjamin Vukotić, generalni direktor Zeraa Agriculture Investment.
Panelisti su, između ostalog, diskutovali o tome kako BiH može smanjiti deficit od dvije milijarde KM uvoza hrane u BiH? Šta trebamo uraditi da iskoristimo poljoprivredne potencijale širom države? Koje su aktivnosti prioritetne kako bi povećali domaću proizvodnju i većom potrošnjom domaćih proizvoda zamijenili uvoz? Kakvu ulogu u svemu tome trebaju imati javne institucije, privatne kompanije, mala i srednja preduzeća, a šta trebaju raditi javni i privatni mediji i sami građani?
– Svaka država trebala bi proizvesti onu količinu hrane koja se konzumira unutar njenih granica. Također, potrebno je napraviti preraspodjelu proizvoda koji se realno mogu proizvoditi u našoj zemlji. Na primjer, mi ne možemo proizvesti kafu, ali možemo proizvesti dovoljne količine vode čak i za izvoz; zatim meso, nelogično je da BiH uvozi meso, moramo razviti stočarstvo da izvozimo meso. Potrebna je dodatna podjela da se vidi gdje možemo biti konkurenti, a gdje ne, što je preduslov za dalje korake – kazao je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga
Drugi primjer je so, i tu već postoji dobra proizvodnja, dok je primjer pšenice suprotan, odnosno proizvodnja je zapostavljena iako BiH ima dobre potencijale.
– Jedan od problema sa kojim se suočavamo u proizvodnji hrane je i to što sada vlada mišljenje kako se poljoprivredom bave najsiromašniji slojevi stanovništva. Taj način razmišljanja moramo mijenjati. Upravo za poljoprivredu treba puno ulaganja a rizici su veliki. Ova kriza nam je pokazala da moramo mijenjati sadašnju situaciju – kaže Hrvić, dodajući da se procjenjuje da je iskorištenost kapaciteta prehrambene industrije u BiH trenutno manja od 50 posto potencijala.
Hrvić ističe kako su za povećanje ovih kapaciteta potrebna ulaganja u tehnologiju i marketing, te posebno veća saradnja između proizvođača i trgovaca – vertikalna integracija.
Predsjednik Studen Holdinga, Ilija Studen ističe kako je projekat SBF-a da u trenucima krize ponudi rješenja za privredu odličan i rado su se odazvali incijativi za prevazilaženje ekonomske krize.
– Mi u BiH trebali bi prvo utvrditi koja je to strateška industrija, koja je to industrija koja se treba razvijati, a koja je to industrija kojoj država treba pomoći. Mi u Studen Holdingu prije 17 godina tražili smo da se investira u proizvodnju ulja na ovom području, gdje je klima za poljoprivredu dobra. U Brčkom je postojala stara fabrika koja nije radila – Bimal – kroz proces privatizacije i obnove pokrenuli smo proizvodnju. Međutim, niko u državi nije vodio računa o tome da li imamo dovoljno sirovina za proizvodnju. I dok se Hrvatska i Srbija brinu o svojim proizvođačima, kod nas to nije slučaj. Rješenje smo našli kroz sirovinsku bazu regije, ali smatram da i mi u BiH možemo pokrenuti proizvodnju uljarica i imati vlastite resurse – ističe Studen.
Poljoprivreda u evropskim zemljama je jedna od ključnih grana kojoj se pristupa sa stratgeijom na državnom nivou, što uključuje subvencije, carine i druge pogodnosti. U BiH je do sada bila na snazi jaka konkurencija međunarodnih korporacija zbog nespostojanja adekvatne carinske politike i na taj način su domaći proizvođači bili potpuno nezaštićeni.
– Slično situacija je i sa proizvodnjom šećera. U Brčkom postoje kapaciteti za proizvodnju ulja i šećera, i u narednom periodu se trebamo fokusirati na uzgoj uljarica kako bi obezbjedili vlastite sirovine – naglašava Studen, dodajući kako poljoprivrednu proizvodnju u BiH treba također fokusirati i na privrednu proizvodnju žitarica (pšenica, kukuruz), kroz strategiju adekvatnih subvencija, povećavanja poljoprivrednih površina, te utjecaj na povećanje svijesti kupaca za konzumiranjem domaćih proizvoda.
U proizvodnji voća i povrća BiH bilježi deficit od 230 miliona. Kako promijeniti ovu situaciju?
– Mora postojati strateški pristup na nivou države prema određenim granama industrije. Postoje subvencije ali čini se jako loša podjela, bez strategije, bez definisanja šta trebamo proizvoditi i gdje smo konkurenti. Važno je dati podršku kooperantima, onima koji proizvode sirovine, svaka podrška države mora biti koordinirana sa prodavačima, tek onda može se računati na ozbiljan efekt – pojašnjava Benjamin Vukotić, generalni direktor, Zeraa Agriculture Investment, kompanije koja je putem Sarajevo Business Foruma stigla u BiH i koja je vlasnik brčanskog Bosnaploda, a iza koje stoji jedan od najjačih investitora u svijetu.
Vukotić naglašava da je poljoprivreda dugoročan proces, za postizanje rezultata treba i do deset godina ulaganja, te da je važno raditi na razvijanju zadružne proizvodnje i podizanja na viši nivo saradnje sa kooperantima.
– Neophodna je stvarna strategija podržana stimuliranjem države, proizvođača i bankarskog sektora. Iako je BiH mala država, 50 posto obradivih površina nisu zasijane – naglašava Vukotić.
Panelisti su zaključili da je za jačanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje neophodna jasna strategija države, koja će definisati koje su to ključni i strateški proizvodi za našu zemlju. Također sve interesne grupe u ovoj oblasti trebale bi intenzivno raditi na povećanju postojećih proizvodnih kapaciteta, pokretanju primarne proizvodnje i osposobljavanju otkupnih stanica za male proizvđače
Izvor: BiznisInfo.ba
–
Komentar-Kommentar-Comment