SwissBiHSwissBiH

Koje su nam društvene mreže olakšale i koliko su bile uspješne u 2020. godini?


Autor: SwissBiH

Procjenjuje se da će Google-ov prihod od digitalnih oglasa u SAD-u u 2020. iznositi oko 39 milijardi USD, što je manje za 5,3% u odnosu na 2019. Facebook će nastaviti sa rastom prihod od oglasa, ali puno sporijim tempom, 4,9% u 2020. dosegnuvši preko 31 milijarde $. Najveći rast prihoda od oglasa zabilježit će očekivano Amazon, oko 23,5% u odnosu na 2019.

****
Pratite nas i budite dnevno informisani

Najvažnije iz svijeta ekonomije i biznisa
****

Društveni mediji promijenili su način na koji živimo svoj život. Od načina na koji dobijamo vijesti do načina na koji komuniciramo sa svojim voljenima. Društveni mediji su svugdje. Trenutno su najmoćniji alat za komunikaciju na svijetu. Pa kako i ne bi bili kada ih koristi više od polovine populacije na planeti! Njihovu upotrebu umnogome je „pogurala“ pandemija virusa Covid-19, zahvaljujući kojoj je većina kompanija ostala i opstala kroz platforme društvenih medija, putem kojih smo komunicirali sa našim porodicama, prijateljima i radnim kolegama.

Godina 2020. bila je eksplozivna za svijet društvenih medija. Uz sve online propise, Twitter hashtag revoluciju i skandale vezane za Facebook privatnosti, brojna ograničenja na svim društvenim mrežama, pogotovo na Facebooku, internet nam je ponudio mnogo dramatičnih trenutaka.

Sasvim je logično da milenijalci danas najviše koriste internet i društvene mreže, samim tim što su rođeni u „digitalnom dobu“. Procenat mladih ljudi koji su na bar jednoj društvenoj mreži skočio je na 79% u ovoj godini, u odnosu na 2008. kada je taj procenat bio 10%. Postoji uvriježeno mišljenje da mladi ne vole tekstove, sve manje slike i da se sve svodi danas na video klipove na mrežama. No, budimo realni. Facebook je mreža koju je jako teško prestići zbog seta opcija koje pruža i zbog toga s pravom nosi titulu kralja svih društvenih mreža. Jer sve ono što mladi danas vole, Facebook to ima!

 

Društvene mreže po broju korisnika i prihodu od oglašavanja

Facebook je i dalje broj jedan po broju korisnika, te broj jedan komunikacijski kanal i na kraju 2020. godine. Istraživanja pokazuju da ljudi između 18 i 44 godine provedu najmanje 1.000 minuta na Facebooku mjesečno, od toga većinu vremena provode na komunikaciji i kupovini.

Facebook je također broj jedan društveni medij u 2020. godini kada je oglašavanje kompanija i brendova u pitanju. Čak 83% kompanija se oglašava putem ovog medija, 48% putem YouTubea, 40% putem Twittera, 35% putem Instagrama, te 30% putem LinkedIna. Kompanije koje svoje usluge prodaju online, trebale bi itekako imati u vidu za 2021. godinu da je čak 48% ljudi reklo da bi proizvod kupilo ukoliko postoji kvalitetna dvosmjerna komunikacija kupac-prodavac, jer kupci vole razgovarati sa prodavačima o proizvodima za koje su zainteresirani. Njih 46% prema provedenom istraživanju bi proizvod kupilo ako je isti na promociji ili sniženju, 42% ukoliko će kupac naučiti nešto novo „od tog proizvoda“ (edukacijski segment). Dakle, ponavljaju se statistički podaci i iz 2019. godine kada je dvosmjerna komunikacija bila najvažniji segment kod oglašavanja svih kompanija, te je i sada itekako broj jedan razlog za potencijalnu zaiteresiranost i kupovinu određenog proizvoda.

Iako je Facebook najpopularnija društvena mreža na svim kontinentima, najjaču konkurenciju ima u Sjevernoj Americi, gdje je Pinterest osvojio velikih 30.42% korisnika. To je vjerojatno zbog skorog skandala koji se tiče privatnosti korisnika, a o čemu se mnogo više govorilo u SAD za razliku od ostatka svijeta.

No, dvosmjerna komunikacija u skoro duplom procentualnom odnosu kada su javne institucije u pitanju, rezultat je vanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa Covid-19. Tokom cjelokupne pandemije, ljudi su prvenstveno informacije tražili na internetu, najčešće na društvenim mrežama i web portalima, tek onda na televiziji.

 

Koje države najmanje, a koje najviše koriste Internet?

Osvrnimo se na trendove korištenja interneta na svijetu, čime će nam biti možda jasnije zašto Facebook dominira, te koje uređaje i operativne sisteme posjetioci interneta najčešće koriste.

Unatoč veličini i populaciji, Sjeverna Koreja ima aktivnost na internetu od svega 0,06%, dok su Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati na internet spojili 99% svojih građana. Internetska upotreba najraširenija je u Sjevernoj Americi, kao i u sjevernoj i zapadnoj Europi, s aktivnošću višom od 90%, dok je u srednjoj i istočnoj Africi manja od 20%. Ovo je uglavnom zbog smanjene dostupnosti infrastrukture. Ljudi u Tajlandu dnevno provode više vremena online nego bilo ko drugdje u svijetu. Prosjek im je 9 sati i 38 minuta na dan, dok prosječni Amerikanac troši znatno skromnijih 6 sati i 30 minuta surfajući webom.

Visoka cijena Appleovih uređaja učinila ih je manje uobičajenim izborom operacijskog sistema, odnoseći 18,47% ukupnog iznosa između Mac OSX-a i iOS-a. Međutim, Android dominira sa 40,06%, a blisko ga prati Windows s 36,74%. Uz 90.61% korisnika koji su odabrali Google kao svoju tražilicu, ne treba nas čuditi što je izraz “guglaj” postao tako popularan. Glavni razlozi za tako široku prihvaćenost Google-a su relevantni oglasi i brzina izlistavanja rezultata. Plus, Google dolazi pred-instaliran na uređajima koji rade na Androidu, najpopularnijem operativnom sistemu današnjice.

Osvrnimo se malo na – Ko to najčešće koristi društvene mreže, posebno u 2020. godini?  Što je osoba obrazovanija to više koristi društvene medije. Iako nema očitog razloga za navedenu činjenicu, može biti zato što obrazovani ljudi rade poslove koji uključuju korištenje računara, mreža, ili marketinga. Ljudi sa fakultetskom diplomom koriste društvene medije prosječno 10% više od koji su započeli studije ali ih nisu završili, te oko 20% više od onih sa srednjom ili osnovnom školom.

Nadalje, što se tiče spolne zastupljenosti na društvenim mrežama, zemlje u kojima muškarci dominiraju u korištenju npr. Facebooka su patrijarhalne i spolna segregacija je normalna, poput Jemena (85%) i Afghanistana (84%).

Pomenuli smo da je Facebook mjesto najučestalije komunikacije, ali prati ga WhatsApp. Interesantno, ali i WhatsApp je u vlasništvu Facebooka. No, sa druge strane, u Kini gdje je vlada blokirala Facebook i WhatsApp, dominira kineski WeChat. Slično tome, Japanci preferiraju japansku aplikaciju Line, dok je Južna Koreja okrenuta svojoj aplikaciji KakaoTalk. Ali i unatoč tome, Facebook ostaje mreža broj jedan u svijetu po upotrebi.

Neosporno je da je surfanje internetom postalo svakodnevnica, te da od 2018. godine to mnogo česšće radimo putem mobitela nego putem računara. Ovaj trend će se sasvim sigurno nastaviti i u 2021. godini jer mobilni telefoni dolaze opremljeni s više mogućnosti i značajki nego ikada prije. Desktop uređaji se najviše koriste preko dana između 10 i 17 sati dok se radnici nalaze u svojim kabinetima i uredima, dok su mobilni uređaji popularniji kada su ljudi izvan radnog vremena, kod kuće, pogotovo navečer iza 20 sati. Nevjerojatno, ali istinito, svaki drugi korisnik interneta u navedenom radnom vremenu ima ovoren Facebook „prozor“ na desktopu.

Naveli smo vam samo neke od statističkih podataka koje govore u prilog Facebooku, te zašto je ova mreža daleko najkorištenija na svijetu. Sasvim smo sigurni da velika većina vas koji čitate ovaj tekst imate barem jedan Facebook profil, ili vodite Facebook page 😉

 

Šta nam Facebook priprema u 2021?

Prve Facebook pametne naočale bit će predstavljene već početkom 2021. godine kao brendirani proizvod Ray Ban kompanije. Naočale neće biti klasificirane kao AR uređaj i neće imati integrirani zaslon bilo koje vrste. To sugerira da su u kompaniji Facebook možda bliži nečemu poput Snap Spectacles ili možda Amazonovih Echo Frames-a.

Komercijalne pametne naočale će biti jedan od koraka u Facebook cjelokupnom radu na AR-u, koji sada uključuje eksperimentalni istraživački prototip koji naziva Project Aria, a koji više sliči na punopravni par AR naočala. Od septembra mjeseca Facebook je započeo testiranje Arije u stvarnom svijetu sa zaposlenicima i dobavljačima kompanije kako bi riješila teška pitanja oko područja poput privatnosti, snimanja video zapisa i dizajna.

AR sučelje za naočale će iz temelja promijeniti način na koji komuniciramo i doživljavamo digitalni svijet – sučelje koje je proaktivno, a ne reaktivno, intuitivno, razumije našu namjeru i djeluje gotovo prije nego što znamo da nam treba. Sučelje koje nas prvi put stavlja u središte naše tehnologije, umjesto da zahtijeva da joj se prilagodimo.

Project Aria, između ostalog, u kompaniji Facebook podrazumijeva i to da svi njihovi uposlenici koji trenutno rade na ovome projektu nose naočale u stvarnim uvjetima, u zatvorenom i na otvorenom, kako bi pomogli odgovoriti na neka pitanja – kako tehnička, tako i društvena – kako bi proizvod bio modificiran maksimalno optimalno i pri tome bio na vrhuncu kvalitetnosti.

Kompanija Facebook se udružila sa kompanijom EssilorLuxottica, koja posjeduje marke naočala, uključujući Ray Ban, kako bi podržala različite dizajne i stilove za nadolazeće naočale. Zuckenberg je navedeno najavio na online konferenciji Facebook Connect, te ujedno predstavio novu verziju svojih Oculus Quest VR slušalica sa nadograđenim procesorom i ekranom veće rezolucije. Nove slušalice, nazvane Oculus Quest 2, imaju cijenu od 299 dolara, što je za 100 dolara jeftinije od prethodnika.

U produciranom video zapisu koji nije bio demonstracija uređaja, ali je trebao pokazati relevantna istraživanja, Facebook je prikazao neke teorijske upotrebe AR naočala: dobijanje upustava o kretanju po gradu i ulicama, preporuka za muzičke numere i video klipove, te vizuelnog upozorenja koje nam pokazuje gdje su nestali naši izgubljeni ključevi od stana, automobila isl.

Andrew Bosworth, šef Facebook Reality Labs, naglasio je da će Facebook biti podvrgnut opsežnim testiranjima prije nego što bilo koji potrošački AR uređaj krene u prodaju. Bosworth je istakao da testna verzija Project Aria naočala nije radni prototip, nazvavši je “pretečom aktivne AR” koja nema funkcionalan head-up zaslon.

U Facebook kompaniji vjeruju da će nove AR naočale biti daleko ispred Google Glass naočala, te funkcionalnije u kontekstu širine njihove primjene

Izvor: Novine.ba / Anela Ramić-Šabanić



 

Komentar-Kommentar-Comment