Iako ekonomska mjerenja BDP ili BDP po stanovniku ne prikazuju direktno život ili dobrobit ljudi, one su važan parametar za mjerenje širih trendova i primjene u dubljim analizama prilikom donošenja odluka o ulaganju, prenosi Nasdaq.
BDP po stanovniku: 131.781,72 američkih dolara
BDP: 84,07 milijardi dolara
Luksemburg je mala zemlja bez izlaza na more, okružena Njemačkom, Francuskom i Belgijom. Danas se Luksemburg svrstava među najvažnija financijska središta na svijetu, iako je do početka 20. stoljeća njegova ekonomija bila povezana sa industrijom čelika. Luksemburg je pedesetih godina uz velike napore započeo diverzifikaciju svoje male ekonomije, i udaljavanje od ovisnosti o čeliku.
Danas oko 88 posto bogatstva Luksemburga potiče iz uslužnog sektora, uključujući gotovo trećinu u financijskim uslugama. Što se tiče uvoza i izvoza, trgovina unutar Evropske unije (EU) čini 84 posto izvoza Luksemburga, dok 88 posto uvoza dolazi sa strane europskog bloka. Luksemburg je trenutno 66. najveća ekonomska sila na svijetu.
BDP po stanovniku: 94.696,13 dolara
BDP: 824,74 milijarde dolara
Švicarska je 18. ekonomska svjetska sila mjereno kroz BDP, ali na drugom mjestu kada se gleda BDP po glavi stanovnika. Usluge su dominantan sektor i u švicarskoj ekonomiji, sa udjelom od blizu 74 posto. Njena industrija doprinosi 25 posto, a manje od jednog procenta dolazi iz poljoprivrednog sektora. EU je glavni trgovinski partner Švajcarske: oko 78 posto švicarskog uvoza dolazi iz EU, dok je 43 posto švicarskog izvoza namjenjeno zemljama EU.
Ova zemlja ima jedinstvenu poziciju u industriji luksuznih satova. Švajcarska je takođe jedan od najvećih investitora za istraživanje i razvoj, gdje godišnje ulaže oko tri posto svog BDP. Očekuje se da će ekonomija ove države porasti za 3,5 posto 2021. godine, a predviđa se da će do 2023. godine zabilježiti prihod veći od 100.000 američkih dolara po glavi stanovnika.
BDP po stanovniku: 94.555,79 dolara
BDP: 476,66 milijardi dolara
Iza Švicarske na trećem mjestu je Irska, mala i visoko globalizovana ekonomija. Irska je trenutno 29. najveća ekomomska sila u pogledu nominalnog BDP. Ocjena ekomomske slobode Irske iznosi 81,4, što čini njenu ekonomiju petom najslobodnijom po ovom indeksu u 2021. godini. Karakteristike njenog poreznog režima, poput 12,5 posto korporativnog oporezivanja, 25 posto poreza na istraživanje i razvoj, poreski ugovori sa 72 države, između ostalog čine Irsku poželjnom lokacijom za investiranje.
Irska je poznata po tome što je domaćin najvećim tehnološkim kompanijama, a dodata vrijednost u IT je presudno važna za irske ekonomske performanse, zbog čega je dobro pozicionirana da postane svjetski lider u novim tehnologijama, poput interneta stvari (IoT), obrade velike količine podataka (big data), zdravstvenih inovacija, energetske efikasnosti.
BDP po stanovniku: 81.995,39 dolara
BDP: 444,52 milijarde dolara
Norveška se nalazi u sjevernoj Europi i trenutno je 31. najveća ekonomska sila u pogledu nominalnog BDP, i ubraja se među važne dobavljače nafte i plina. Ona je treći najveći izvoznik prirodnog plina na svijetu, iza Rusije i Katara. Oko 20-25 posto potražnje za gasom u EU snabdjeva samo Norveška.
Kombinacija prirodnih resursa, kvalifikovane radne snage i usvajanja moderne tehnologije pomogla je Norveškoj da postigne sadašnji prosperitet. Norveška je već nekoliko godina među tri vodeće zemlje po indeksu humanog razvoja (HDI). MMF predviđa rast ove ekonomije za novih 3,9 posto u 2021. godini, prenosi Biznis.rs.
BDP po stanovniku: 68.308,97 dolara
BDP: 22.670 milijardi dolara
Sjedinjene Američke Države, kao najveća ekonomija na svijetu, zauzimaju peto mjesto po BDP po stanovniku. Američka ekonomija doprinosi 24,25 posto globalnom BDP. Ova zemlja je najbolji primjer „mješovite ekonomije“, gdje i privatni sektor i vlada igraju jednako važne uloge. Potrošnja je presudna komponenta američke ekonomije i popularan način za mjerenje ekonomske snage, jer ona iznosi dvije trećine nacionalnog BDP. Pored potrošnje, proizvodnja je veoma važan dio njene ekonomije.
Danska, Island, Singapur, Australija i Katar zaokružuju prvih deset država na ovoj specifičnoj listi. Razlika između najbogatije i najsiromašnije nacije iznosi 497 puta na osnovu podataka iz tekuće godine
Izvor: Manager.ba
–
Komentar-Kommentar-Comment