SwissBiHSwissBiH

Privrednici sve manje reinvestiraju zbog nepovoljnog poslovnog okruženja – Kako rasteretiti realni sektor u BiH


Autor: Anera

Mladi, obrazovani ljudi iz regiona i BiH su najveći potencijal ne samo za nas, nego i za zapadne zemlje. To su shvatili i Nijemci i Austrijanci i samo je pitanje koliko smo toga svjesni mi, i koliko ćemo se brzo uskočiti u pravi voz. Put kojim smo išli proteklih 25 godina je pogrešan, jer kojim god aršinima to mjerili, imamo najniži BDP po stanovniku u Evropi, rekao je predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH i direktor Fabrike cementa Kakanj Branimir Muidža na panel diskusiji “Kako poboljšati poslovno okruženje – dijalog donosioca odluka i privrednika” u okviru Poslovnog foruma menadžera 2019 održanog 19. i 20. marta u Bijeljini.
Kaže da je na sličnim konferencijama prije 15-ak godina tema bila kako sustići Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku. Prije 7 do 8 godina pričali se kako sustići Češku, Poljsku, Slovačku, Irsku, a “sada gledamo kako da stignemo zemlje kojima je Albanija zapad”.

Kako je Muidža pojasnio, Vijeće stranih investitora koje izdaje Bijelu knjigu razmišljalo je da li da priprema novo izdanje, jer oko 90% preporuka iz prethodnog izdanja nije usvojeno.

– Svi jako dobro znamo napraviti dijagnozu u BiH, a Bijela knjiga je dokument koji daje preporuke, odnosno odgovore šta i kako treba napraviti u ekonomiji BiH. Siguran sam da bi se primjenom ovih preporuka BDP povećao bar za 2 do 3%. Međutim, pitanje je koliko ljudi u državnim institucijama zna pročitati šta tamo piše. Zbog toga smo htjeli da napravimo konkretniju verziju, odnosno u formi prijedloga zakona koji bi se samo kopirali. Kada bi se bar većina tih preporuka realizovala siguran sam da bismo imali mnogo bolje efekte po privredu.

Jedan od ključnih problema koji je naveden u Bijeloj knjizi je politička nestabilnost, nadovezao se ekonomista i savjetnik u Vladi RS Dalibor Tomaš. Kako kaže, za deset godina koliko je na ovoj poziciji, shvatio je da je politika u svakoj pori života u BiH, što je ključni i najveći problem.

– Preporuke koje nam dolaze od međunarodnih finansijskih institucija zasnovane su isključivo na ekonomskim principima. Međutim zbog samog uređenja u BiH često ne biramo najbolje ekonomsko rješenje, već biramo drugo koje je za nas najbolje u postojećim političkim, ustavnim i drugim ograničenjima koje imamo.

Tomaš dodaje da je u akcionom planu iz Reformske agende koja je usvojena u julu 2015. bilo 27 mjera koje su se odnosile na poslovno okruženje.

– Od tih 27 mjera, do sada smo uspješno realizovali 26, ostala je još reforma inspekcija. A kada pogledamo ekspoze premijera Viškovića vidjećemo da je prvi cilj povećanje produktivnosti i konkurentnosti privrede, s ciljem povećanja plata, što će se realizovati.

Ekonomista i savjetnik u Vladi FBiH Goran Miraščić kaže da federalna Vlada još nije ispunila strateško opredeljenje u okviru Reformske agende.

– Nismo snizili poreska opterećenje radnika. Nadam se da će to biti dio nekih budućih reformi kako bi se olakšalo poslovanje našim privrednicima. Imamo poprilično skupu radnu snagu. Svi znamo da u cijeni koštanja proizvoda i usluga otprilike oko 70% je trošak rada. Ukoliko bismo značajnije rasteretili poslodavce tog troška, vodeći računa o stabilnosti vanbudžetskih fondova u Federaciji, vjerujem da bismo značajno podigli stepen konkurentnosti privrede koja, uprkos svemu ovome, ne posluje nimalo loše. Prije nekoliko dana smo dobili podatke za poslovanja preduzeća u FBiH u 2018. godini koja su ostvarila profit od oko 3 mlrd KM , što je otprilike oko 14,5% BDP u FBiH i to je poprilično dobar rezultat.

Ono što izdvaja kao jedan od problema naših privrednika je da se ne reinvestira dovoljno, što može da se vidi iz prihoda od poreza na dobit. Smatra da je glavni razlog za to što poslovno okruženje nije onakvo kakvo bi trebalo biti.

Predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo Elmedin Konaković kaže da je taj kanton bio najskuplja baza u oblasti administrativnih i sudskih taksi, te da su uz pomoć Svjetske banke i IFC-a doprinjeli da bude najjeftiniji.

– Po tom osnovu smo izgubili prihode u budžetu u toj godini za oko 2 mil KM, a dobili 8 mil KM po osnovu porasta broja novootvorenih firmi i novouposlenih. To je ono što ljudi na čelnim pozicijama kod nas ne razumiju da će rasterećenjem realnog sektora doći do rasta ovog sektora, a samim tim i do porasta zaposlenosti, rasta njihovih primanja, te porasta krajnje potrošnje. To je jednostavan zadatak za nas političare koji ipak živimo od izbora do izbora. Sada imamo formiranje aktuelne vlasti kao temu i nismo nikoga čuli da je pomenuo ijedan ekonomski plan i paremetar na državnom nivou. To je naš paradoks – smatra Konaković.

Inspektori kao partneri privredi

Potrebno je da se radi na tome da inspekcijske službe budu partneri privredi, odnosno privrednicima, da ukazuju na probleme i da zajedno sa privrednicima prevazilaze te probleme. Ne bi trebalo da je dominantna želja inspektora da dođe u kontrolu i kazni privrednika ili bilo koga za nešto što je uradio, a u većini slučajeva nije ni znao da to ne smije da radi. U tom segmentu potrebno je da se gradi odnos i dijalog između privrede i zakonodavstva, smatra Srđan Praštalo iz Vela Consultinga.

– Iz aspekta okvira zakonodastva, u RS imamo zaista korektan okvir i smatram da se u poslednje vrijeme Vlada na zakonodavnom nivou zaista trudi da napravi okvir koji bi olakšao poslovanje privrede i tako treba nastaviti i dodatnu energiju uložiti. Potrebno je raditi i na edukaciji državnih službenika koji dolaze u direktan kontakt sa privrednicvima. Ne treba se predavati – preduzetništvo u BiH je jedan veliki izazov i ne treba živjeti u iluziji da je kod nas puno teže nego u bilo kojoj drugoj državi regiona ili svijeta – dodaje Praštalo.

Vlada RS je poslodavcima ponudila i niz alternativnih mjera, među kojima su rješenje porodiljskog bolovanja i registar parafiskalnih nameta.

– Za otprilike mjesec dana planiramo da izađemo sa prijedlogom svih tih umanjenja. Imali smo radnu verziju koju je premijer Višković vratio na doradu. Pokušaćemo zajedno sa USAID-om koji nam je partner na ovome da značajno rasteretimo privredne subjekte kroz registar parafiskalnih nameta. Dio oko porodiljskog bolovanja smo preuzeli na sebe i ostalo nam je još obećanje da ćemo svake godine korigovati stopu doprinosa za iznos povećanja prihoda u prethodnoj godini. To nam je obaveza po memorandumu koji smo još u decembru 2017. potpisali sa poslovnom zajednicom – rekao je Dalibor Tomaš, savjetnik u Vladi RS.

Svi učesnici panela istakli su da je problem poslovanja u BiH i velika razlika između javnog i realnog sektora.

– U realnom sektoru ljudi su plaćeni po učinku. Kada bi i u javnom sektoru bili plaćeni po istom kriteriju bili bi puno efikasniji. Međutim, efikasnost je riječ koja je kod nas zalutala u riječnik, a imamo problem i sa rječju inovacija. U BiH se za inovacije iz budžeta izdvaja oko 20 mil EUR, što je otprilike cifra koja se u našoj grupaciji potroši dnevno – ističe predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH i direktor Fabrike cementa Kakanj Branimir Muidža.

Konaković smatra da se smanjenjem potrošnje u javnoj upravi, te sa ozbiljnom borbom sa crnim tržištem, bez problema može rasteretiti realni sektor.

– Mjera koju ima RS da za koliko se prihodi povećaju u tekućoj godini za toliko će se u narednoj godini rasteretiti preduzetnicima nameti, je odlična. To je alat koji država ima u svojim rukama, jednostavno je i mi to možemo uraditi na dvije sjednice Parlamenta FBiH.

Muidža je istakao da bi on kao privrednik zamijenio tonu obećanja za gram akcije, i kako je naglasio, neka prvi korak bude obaveza vlasti da usvoje preporuke iz Bijele knjige.

– Nisam političar i ne bih pričao o mapama puteva. Onaj put koji mene zanima je Koridor 5 C. Ja sam 20 godina u BiH i toliko se radi ovaj autoput. U međuvremenu je nekoliko država nestalo, a prije 20 godina se rodio Kilijan Mbape koji je prošle godine osvojio Svjetsko prvenstvo u fudbalu i njegov transfer je bio vrijedan 250 mil EUR, koliko je u BiH u toj godini bilo direktno strano ulaganje. Dakle, jedan fudbaler jednako direktna strana ulaganja u BiH. To govori gdje smo. Trebamo se osvijestiti, okrenuti privredi i slušati privrednike.

Restrukturiranje javnog sektora 

Srđan Praštalo iz Vela Consultinga ističe da se stalno priča o restrukturiranju javnog sektora i javnih preduzeća i, kako kaže, sve to ide jako teško – mnogo se priča, ništa se ne radi.

– Moramo biti svjesni da ko je restrukturirao jedno preduzeće sa 100 zaposlenih taj zna kako je to “krvav” posao, na koliko se problema nailazi, sa kakvim situacijama se morate uhvatiti u koštac. Mislim da ćemo krenuti u restrukturiranje javnih preduzeća onog momenta kada na vlast dođe neko ko je na konto restrukturiranja spreman da izgubi sljedeće izbore. Restrukturiranje javnog sektora je neophodno i dosada nisam vidio neke značajnije aktivnosti i napore u pravcu rješavanja tog problema. Ne možete dovesti profesionalca da vam restrukturira preduzeće kao što je npr. Elektroprivreda i da mu date platu od 2.000 ili 3.000 KM i očekivati neke dobre rezultate. To je vrlo složen i kompleksan posao za koji moramo biti spremni da izdvojimo i vrijeme i resurse.

Savjetnik u Vladi FBiH Goran Mirašić je na kraju panela zaključio da smo mi jedinstven ekonomski prostor, te je apelovao na što skorije formiranje Vijeća ministara, Vlade FBiH, te kantonalnih vlada da bi se što prije mogli rješavati ekonomski problemi.

Izvor: ekapija.ba / Slobodan Šubara

Napiši komentar

%d bloggers like this: