SwissBiHSwissBiH

Problem bankarskog sektora – drugi segmenti društva ne prate digitalni razvoj


Autor: Anera

Živimo u doba najveće transformacije poslovanja i tehnologije u čovječanstvu. Ono što nas je dovelo do ovoga neće biti dovoljno brzo da nas odvede na mjesto na kojem želimo i trebamo biti, stav je panelista druge sesije nedavno održanog Ekonomskog foruma Sarajevo na temu “Growing digital together – impact on the banking sektor”.

Sesija sa posebnim osvrtom uticaja digitalizacije na bankarski sektor donijela je nekoliko zaključaka, neki od njih su da ovaj proces nikako neće ići glatko, da krajnji domet transformacije nije poznat te da je potrebno puno ulaganja kako novčanog tako i vremenskog a izbora nemamo.

Stručnjaci kažu kako bankari trebaju da se zamisle nad pojedinim činjenicama koje ih čekaju u njihovom razvoju, kao što je da će za 20-tak godina milenijalci biti dominatni korisnici bankarskih usluga.

DOBA MILENIJALACA

Neke od karakteristike milenijalaca su da 50 posto njih mijenja brend svake godine, oni ostavljaju samo pet minuta napora da sačekaju neku povratnu informaciju, osam od devet njih su otvoreni ideji da promjene banku.

Podaci istraživanja pokazuju da bi 73 posto ove populacije radije dobilo finansijsku uslugu od neke tehnološke kompanije nego od banke, 71 posto milenijalaca bi radije išlo kod zubara nego slušalo bankara.

Martina Drvar, zamjenica guvernera Narodne banke Hrvatske kazala je da danas u poslovanju razlikujemo dva tipa digitaline transformacije a to je digitizacija gdje nešto pisano transformiramo u digitalni oblik i digitalizaciju gdje dio poslovnog procesa pretvaramo u digitalni.

“Digitalna transformacija u bankarstvu predstavlja, a kako mi to bankarima objašnjavamo  – da su noge u zraku, to znači da od početka davanja usluge klijentu do završetka procesa nema nikakvog kontakta – ljudskog dodira. To je digitalna transformacija poslovanja“, kazala je Drvar.

Zahvaljujući digitalnoj transformaciji danas više nemamo odlučivanje ljudi pojašnjava Drvar, tu je umjetna inteligencija, nemamo više proizvod u obliku papira, sad je tu neka platforma na koju se logujete uz pomoću šifri i dobijete uslugu.

“Današnje znanje koje se koristi samo u davanju kredita korisnicima nije isključivo vezano za samu banku, ono je puno širi, tu ima uticaja iz cijeloga svijeta. U bankarstvu danas se najviše digitaliziraju usluge plaćanje, poslovno bankarstvo i poslovanje sa stanovništvom”, pojašnjava Drvar.

Banke su danas tehnološke firme ne uslužne djelatnosti i sve više se takmiče u tehnološkim rješenjima koja će im olakšati poslovanja.

Bankarski sektor digitalnom transformacijom dobija određene benefite.

Jasmin Mahmuzić iz Agencija za bankarstvo FBiH kazao je da bh. banke ne zaostaju za evropskim tržištima, istakao je kako se digitalizacija živi u bankarskom sektoru i da je danas skoro pa nemoguće zamisliti njen rad bez digitalnih sistema ali da problemi dolaze onda kada vi izađete iz banke.

“Onog momenta kada vi izađete iz banke koja je u 21 stoljeću vi ulazite u 19 stoljeće, to je ono što je problem. Drugi aspekti društva ne prate bankarski sektor. Ovaj sektor je već u EU i usklađen je sa svim normama i njegov najveći problem je što drugi segmenti društva ne prate njegov razvoj. Potencijal je u optimizaciji svih procesa”, kaže Mahmuzić.

Boško Mekinjić iz Udruženje banaka BiH u svom izlaganju je kazao da je bankarski sektor BiH stabilan, siguran i visoko kapitalizovan, te da je to jedan od najbolje uređenih sektora u našoj zemlji koji bi trebao da služi kao primjer drugima.

“Kada je riječ o digitalizaciji bankarskog sektora BiH mogu reći da smo kao dio bankarske grupacije, do sada implementirali sve što je bilo moguće. Digitalizacija je krenula prije 15 i više godina kada su uvedene platne kartice, bankomati i kada je sve i jedna banka u BiH započela ovaj proces. Ono što ovom području nama dalje treba jeste jedinstvo i zajednički nastup tržištima kroz razvojne projekte gdje vidimo potencijale”, kazao je Mekinjić.

ODLAZAK MLADIH PROBLEM I ZA BANKARE

Podaci pokazuju i da odlazak mladih sve više utiče na to da banke teško privuku ljude koji će na svojstven način da iznesu sve digitalne procese.

Amina Karić direktorica kompanije Authority Partners kazala je da BiH može da se trudi da bude bolja i da svi koji žive u njoj mogu da daju svoj doprinos u tome pa tako i u samom procesu digitalizacije, kako bankarskog sektora tako i cjelokupnog društva. Dodala je i kako se već vodi velika borba za obrazovane mlade ljude i tu možemo da vidimo svoju prednost.

“Svaka od kompanija mora da radi na razvoju i stvaranju dobrih uslova u kojima bi mladi prije svega htjeli da ostanu i da rade. Ako učite vrijedno znate posao koji radite i ako ga radite najbolje što možete bićete uspješni. Mi smo na rubu velikih promjena u svijetu koje počinju informacijskim tehnologijama i u tome trebamo da uživamo jer svaki dan će donjeti nešto novo”, kazala je Karić.

Dino Ibrahimović direktor kompanije Infobip Sarajevo je kazao kako ne postoji unificirano rješenje ali da oni već nekoliko godina aktivno rade na olakšavanju komunikacije između poslovnih subjekata i njihovih krajnjih korisnika.

“U procesu digitalizacije ljudi ne žele da komuniciraju sa drugim ljudima, a za to postoji nekoliko razloga. nove generacije koje su navikle na digitalnu komunikaciju i koje ne vidi nikakav benefit od odlaska u neku poslovnicu kada to mogu završiti kroz digitalnu transformaciju. Upravo nam budućnost donosi takve generacije i kao radnu snagu i kao klijente na kraju kao društvo“, kazao je Ibrahimović.

Dodao je kako vlast treba da identifikuje ključne industrije kao što su bankarstvo i IT a koje su neophodne za jak rast naše države. Neophodno je cijele procese olakšati regulacijama koje bi skratile određene procedure i ubrzali procesi rada.

Mersad Čamdžić CEO kompanije Mistral kazao je da ne misli da je bankarski sektor tako uspješnim kako ga bankari smatraju.

“Ne bih se složio sa mišljenem bankara da je bankarski sektor toliko zdrav, jeste da podaci kazuju da je bankarski sektor išao 27 posto gore, ali to je vjerovatno zbog naših plata koje nisu tako visoke pa sve više građana uzima kredite koji podižu profit banci. Devet posto depozita je vjerovatno bonus bankara koji su ga kao takvog i ostavili”, rekao je Čamdžić.

Dodao je kako su digitalni procesi tu i da smo mi ti koji ih trebamo pratiti u okivru svojih domena, čim prije počnemo proces će nam biti lakši kasnije.

Učesnici su se složili da banke, a tako i ostali segmenti društva moraju djelovati sada, kako bi se pripremile za budućnost u kojoj će presudnu ulogu imati inovacije i nove tehnologije, gradeći prilagodljive i digitalno pripremljene poslovne modele koji će im pomoći da odgovore na sve izazove koje ih čekaju.

Izvor: akta.ba

 




Loading..

Napiši komentar

%d blogeri kao ovaj: