SwissBiHSwissBiH

Šta bi se desilo kada biste mogli pokrenuti firmu ili obrt u Bosni i Hercegovini online?


Autor: SwissBiH

Vjerovatno imali mnogo više mladih ljudi vlasnika firmi. Bržu i dinamičniju ekonomiju što bi moglo i zaustaviti odljev obrazovanih mladih ljudi. Materijalno i znanjem bogatije društvo i efikasniju upravu. Ali, prije znanja potrebna je volja i posvećenost odgovornih.

****
Pratite nas i budite dnevno informisani

Najvažnije iz svijeta ekonomije i biznisa
****

Ekonomske i poslovne aktivnosti tokom 2020. za mnoge su drastično drugačije od ranijih godina. Sektori turizma, ugostiteljstva i avio prevoza imaju veliki pad prometa. Tokom septembra 2019. broj noćenja stranih turista na području Kantona Sarajevo je iznosio 108.538, dok broj u istom mjesecu 2020. iznosi 12.934. Pad od preko 88% govori o nivou krize u kojoj se sektor turizma nalazi, što ima veliki utjecaj i na hotelijerstvo, ugostiteljstvo, taxi prevoz, stare zanate i ostale za turizam vezane usluge. Slično je i u sektoru avio prevoza. Preko sarajevskog aerodroma je tokom septembra 2019. prevezeno 105.370 putnike dok je u istom mjesecu 2020. zabilježeno samo 21.011 putnika. Pad od preko 80% koji se najviše osjeti na padu prometa uslužnih djelatnosti na samom aerodromu. Slično je sa padom prometa putnika i na Tuzlanskom aerodromu, sa 56.420 na 17.120, uglavnom koristeći se uslugama WizzAir kompanije.

Pad ekonomske aktivnosti u transportu i turizmu ima utjecaj i na ostale sektore, što rezultira manjim brojem transakcija i manjim prihodima.

Sve navodi na evidentan pad GDP-a. Mnogi efekti pandemije i izolacije će se osjetiti i kasnije. Očekuje se veliki pritisak na cijene poslovnih prostora, od kojih su mnogi sada prazni, dok je za mnoge proizvode potražnja u padu. Mnogi od nas su izmijenili neke ranije lične i poslovne navike. Više kuhamo kući, manje kupujemo odjeću dok recimo više cijenimo stabilnu internet vezu, bolji laptop i kvalitetnu pidžamu. Više plaćamo račune i obaveze putem interneta nego ranije. I energija se manje troši. Auta duže vremena provode u garaži ili parkirana. Cijena nafte je u jednom trenutku toliko pala da su proizvođači morali plaćati razne vrste dodatnog skladištenja jer nije bilo potražnje.

Novo dominantno radno okruženje u 2020. je rad od kuće i na daljinu.

U tim novim okolnostima, gdje su hiljade ljudi prestali putovati na posao, ručati za pauzu u restoranu ili provesti par sati nakon posla sa kolegicama i kolegama u baru, korištenje interneta od kuće je postalo intenzivnije. Digitalne ili virtualne kancelarije su postale normalne i sve više korisnika se naviklo na novi način rada. Kupovina putem interneta je porasla kao i usluga dostave

Efikasnom analizom trenutnog poslovnog okruženja i agilnim pristupom pojedine firme su iskoristile situaciju. U velikoj većini to su firme iz domene digitalne ekonomije. Razne online prodavnice kao Amazon, online video platforme kao ZOOM, digitalne kancelarije kao Slack i možda najpotrebnije digitalne platforme za selektivne zdravstvene usluge. Potražnja za navedene i druge slične digitalne platforme je sve veća u svijetu gdje dominira tzv. beskontaktna ekonomija.

Digitalna transformacija je omogućila prenos znanja sa najboljih fakulteta bilo kome u svijetu. Prenos novca digitalnim bankama gdje su privatne i poslovne transakcije trenutne i pratite ih na mobilnom. Da se može bolje i brže u javnoj administraciji primjer je Estonija, gdje se registracija biznisa obavi online za 18 minuta, i za 3 sata možete početi poslovanje. U paketu dobijete i web baziranu aplikaciju za računovodstvo i izdavanje računa.

Postavlja se pitanje kako da sa najbolje prilagodimo i ublažimo posljedice pandemije koje su neminovne. Mogu li i poduzetnici iz BiH kreirati neku korisnu digitalnu aplikaciju ili platformu koja će biti tražena lokalno, ali i šire? Mogu li kreativni pojedinci brzo svoju ideju pretvoriti formalno u biznis?

Pošto je kriza nekome i prilika navodimo jedan manje poznat primjer nastanka ideje i uspješne firme tokom jedne ranije zdravstvene krize. Tokom 2003. godine, virus SARS brzo se širilo Kinom. Tadašnja manje poznata firma Alibaba je odlučila svoje radnike poslati kućama. U to vrijeme Alibaba je bila mlada firma sa neizvjesnom budućnošću. Kompletna obustava poslovanja bio bi katastrofalan udarac kompaniji. Ali zaposlenici Alibabe spakovali su svoje računare i telefone, kući i počeli raditi. Kriza je, unazad, bila preobražajni trenutak za kompaniju. Tokom perioda izolacije uposlenika, Alibaba je lansirao Taobao, svoju prvu platformu usmjerenu ka potrošačima i trenutno najveće maloprodajno tržište na svijetu. Uposlenici su pokazali da se u kriznim vremenima izazovi mogu pretvoriti u prilike sve dok postoji optimizam, odlučnost i zajednička svrha.

Tržište Kine se ne može porediti sa tržištem u Bosni i Hercegovini, ali brzo prilagođavanje novonastalim okolnostima može biti karakteristika i malih država kao što je Bosna i Hercegovina. Male firme i obrti su okosnica svakog društva za stvaranje novih radnih mjesta i ekonomski doprinos. One su često i putokazi kuda ide ekonomija i koje korake poduzimati kako bi oporavak od krize bio brži. Poduzetnici koji su agilni, prilagođavaju se ili brzo ovladaju digitalnim tehnologijama imaju veću šansu da opstanu i razvijaju se. Dodatno će omogućiti svojim kupcima, partnerima i lokalnoj zajednici neki inovativan način poslovanja.

Jedan od najvažnijih preduslova za brz put od poslovne ideje do realizacije, je efikasan i jednostavan proces registracije biznisa.

Proces bi se mogao ubrzati uvezivanjem svih neophodnih sistema i institucija po principu da institucije služe građanima i poduzetnicima, a ne obrnuto. Konkretno, da ako je neko promijenio mjesto prebivališta, tu jednostavnu informaciju institucije razmjene između sebe, a ne da poduzetnik služi instituciju donoseći razne vrste dokumenata iz jedne institucije u drugu.

Kada se ima jednostavna procedura onda su pojedinci više fokusirani na same poslovne ideje i procese. Međutim kada se pogleda trenutna procedura i koliko koraka ima za pokretanje biznisa pojedini zaborave i koju su poslovnu ideju imali. Proces je dugotrajan i kao takav i javno poznat u svijetu. Naime, BiH je po pitanju brzine pokretanja novog biznisa među zadnjim u svijetu na 184. mjestu

A šta bi javna administracija u BiH mogla uraditi kako bi omogućila lakše i brže poslovanje?

Sistemska rješenja u zakonodavstvu i javnoj administraciji koja će omogućiti efikasnije poslovanje, brže pokretanje firmi (kao i gašenje) i transparentnije poslovno okruženje koje će biti usmjereno prema posebno malim i novonastalim industrijama koje će biti nosioci razvoja u budućnosti. Ovim bi se stvorio i preduslov za smanjenje odljeva visoko kvalificirane radne snage a u isto vrijeme ti isti mladi ljudi bi stvarali nove vrijednosti u BiH, što je svima u interesu.

Zakonodavstvo i procedure bi trebale podržavati brži proces od ideje do realizacije, što je adekvatno digitalnom dobu. Poslovno okruženje se konstantno mijenja, gdje oni koji se sporo prilagođavaju, jednostavno nestaju sa tržišta. Tu se misli pored firmi i radne snage, i na javnu administraciju i zakonodavstvo. Sami zakonski prijedlozi trebaju da uključe i stručne profesionalce iz struke. Digitalno poslovanje omogućava jednostavan i legalan odlazak i prijavu na porezne sisteme drugih država. To je teško nadoknadiv gubitak za bh. društvo.

Poslušajte šta o odnosu bh. zakonodavnog okvira i brzine pokretanja poslovanja kaže pravni stručnjak Aida Kosović, direktorica Norma consulting.

Procedure za poslovanje u budućnosti

Digitalno doba je otvorilo i jednu novu vrstu konkurencije u ekonomskim svijetu. Privlačenje investitora i inovativnih pojedinaca i firmi sa olakšanom registracijom firmi i povoljnijim okvirom za poslovanje je praksa mnogih država. Sa konkurentnom poreznom politikom, transparentnijim javnim informacijama i efikasnijim uslugama u skladu sa trendom digitalizacije usluga pojedine države odlično koriste kao razvojnu šansu. Odličan primjer je startup scena baltičkih država gdje se u zadnjih nekoliko godina takva politika isplatila. Bitan pokretački faktor tog uspjeha je proaktivno djelovanje zekonodavtsva, javne administracije i vlada. Sve tri zemlje u regiji pokrenule su inicijative poput Startup Visa, koja omogućava neeuropskim osnivačima da kreiraju i razvijaju svoje poslovanje u tim zemljama. Slične metoda privlačenja kreativaca i poduzetnika su pokrenule Velika Britanija i Austrija.

Uključiti stručnu zajednicu

Digitalizacija omogućava aktivnije učešće građana, akademske i stručne zajednice u donošenju kvalitetnih zakonskih rješenja i procedura. Po open government principima mnogo su veće šanse da se donese kvalitetniji zakon koji odgovara sadašnjosti i budućem načinu poslovanja ako se uključe stručni pravnici i profesionalci koji se bave digitalnom ekonomijom. Na primjer, da odgovarajući zakoni i procedure idu u prilog mladoj osobi koja sa laptopom može za par mjeseci kreirati mobilnu aplikaciju i plasirati je na digitalno lokalno i globalno tržište. Također da adekvatno odgovori izazovima odlaska mladih ljudi, očiglednoj potražnji za digitalnim stručnjacima u razvijenom svijetu i sve jednostavnijoj mogućnosti digitalnog poslovanja i plaćanja poreza drugoj državi. Zakonodavci bi se trebali fokusirati recimo na mogućnost biometrijske identifikacije i na inovacije koje imaju za cilj smanjenje troškova. Poslušajte šta direktorica Diners BiH, Alma Kratovac, misli koji su to prioriteti za brže poslovanje.

Sve navedeno bi pozitivno utjecalo na ekonomsku situaciju koja je sve dinamičnija.

Benefiti su pozitivan utjecaj na poslovno okruženje privlačenjem investitora i kreativnih poduzetnika koje ne žele gubiti nekoliko mjeseci na registraciju firme. Recimo Bolt i Revolut su osnovani u baltičkim državama i sada vrijede nekoliko stotina miliona eura.

Jedan od primjera kako se potiče razvoj je i primjer firme Xolo iz Estonije, koja se specijalizirala da putem interneta i mobilne aplikacije pomaže i automatiza poslovanje malih i srednjih firmi gdje su mnogi procesi automatizirani kao recimo kada firma naplati putem digitalne banke neki račun, ovisno od vrste transakcije, opis i iznos automatski ulazi u digitalne knjige firme.

Pogledajte koje su to firme i demografsku strukturu uposlenih startup firmi iz baltičkih zemalja.

Dodatni razlog za ubrzavanje procesa je veći broj nezaposlenih i ugašenih malih firmi čime se ugrožava dodatno ekonomska stabilnost društva, gdje bi sa olakšanim procedurama ipak bila veće šansa da se pojedinci lakše odluče za pokretanje sopstvenog biznisa nakon što brzo i jednostavno zatvore prethodni.

Ostaje da se nadamo da će i odgovorni prepoznati ovu, sve manje priliku, a sve više potrebu da se pridružimo državnim zajednicama u kojima je moguće brzo pokrenuti jednostavan posao, kao recimo u Srbiji i Hrvatskoj.

Izvor: Novine.ba / Dženan Buzadžić

 

Saznajte više o SwissBiH
Ko je SwissBiH? : Ko su naši klijenti i partneri? : Kontaktirajte nas



Napiši komentar

%d bloggers like this: