U većini slučajeva raspodjela i distribucija novca se odvija slično kao i prije nekoliko stotina godina unazad. Postoje centralne banke na nivou država, državne i privatne komercijalne banke, razne regulatorne agencije koje regulišu, a često i usporavaju, tok novca unutar država, a i međunarodni tok novca. Američki dolar drži monopol u međunarodnim transakcijama. Više od 90% međunarodnih transakcija se trenutno obavlja u USD.
Tradicionalni način štampanja i distribucije novca dobiva novu, bržu i efikasniju alternativu. Ako možemo digitalizirati ugovor ili neki drugi vrijednosni papir, možemo li digitalizirati i novac?
Razvoj digitalne ekonomije i poslovanja jednostavno nameće potrebu za bržom i efikasnijom distribucijom i slanjem novca. SAD su jednostavnom klikom distribuirale trilijune dolara velikim bankama koje su isti novac dalje prosljeđivale krajnjim korisnicima. Nisu štampale pa prenosile koferima. Mnogi su se zapitali zašto imati posrednika – banke? Svaki građanin ili firma može imati račun u centralnoj banci i izbaciti iz “igre”, recimo komercijalne banke. Ova ideja efikasne, skoro trenutne distribucije novca iz centralne banke na naš mobilni telefon je privlačan koncept.
Prirodne katastrofe su dodatno potaknule aktivnosti i razmišljanja kako bi se unaprijedila distribucija pomoći ugroženima. Stanovnici Bahama su često pogođeni razornim uraganima koji razori veliki dio te otočne države. Distribucija pomoći gdje se novac bukvalno donosi u koferima kako bi se pomoglo najugroženijima a i ponovo pokrenula osnovna ekonomska aktivnost. U tom nekad dužem periodu se dešavaju razne devijacije u vidu šverca i ogromnih cijena osnovnih životnih namirnica. Razlog je pored ostalih nedostatak novca, u papirnoj formi. Nekada proteknu sedmice i mjeseci prije nego novac dođe u ruke onih kojima je namijenjen.
Lično se sjećam manjih periodičnih iznosa pomoći koji su dijeljeni izbjeglicama od strane UNHCR-a u Hrvatskoj. Taj proces distribucije je često trajao mjesecima od odluke UNHCR-a do momenta kada se novac može dobiti u lokalnom centru za socijalnu pomoć. Do tada su mnoge porodice produžile i napustile Hrvatsku u svom izbjegličkom putešestviju čineći sistem distribucije dodatno neefikasnim. No ranih devedesetih su mobiteli bili u obliku kofera i koštali su nekoliko hiljada tadašnjih njemačkih maraka. A u digitalnom dobu situacija sa infrastrukturom je drastično drugačija.Iz razloga efikasnije pomoći ugroženom stanovništvu Bahami su pokrenuli digitalnu valutu “Sand Dollar” koja je sada paralelno u opticaju sa tradicionalnom nacionalnom valutom Bahamskim dolarom. To je prva digitalna valuta u svijetu izdata od strane jedne centralne banke. Sada se distribucija pomoći u novcu odvija skoro trenutno bez čekanja “ljudi sa koferima” i međunarodnim transakcijama kojima treba i nekoliko dana da stignu da centralni račun, pa onda preko posrednika do krajnjih korisnika. Vlasnik Sand Dollar-a ima račun u državnoj centralnoj banci. Upravljanje novcem je moguće putem tradicionalne kartice, ali je mnogo brže i jednostavnije putem mobilnog telefona. Čak i kada uragan onemogućava trenutnu komunikaciju putem mobilnih mreža. Hoće li građani sa digitalnom valutom imati samo jedan račun u centralnoj banci? I to im je dovoljno za sve što žele da rade sa svojim novcem?
Centralne banke i mnoge firme žure s razvojem vlastitih digitalnih valuta. Zašto to rade? Koji su rizici? I kako će to uticati na naš odnos s novcem? Može li se digitalna transformacija novca predstaviti pretvaranjem ličnog novčanika u mobilni telefon?
Već nekoliko godina traje utrka u inovacijama u načinima u razmjeni vrijednosti putem digitalnih tehnologija. Mobilno bankarstvo je postala norma. Mnoge centralne banke ali i privatne firme testiraju kripto valute. Prednost digitalnih valuta u rukama centralnih banaka su:
U praksi se pokazalo da je neophodan sistem koji bi brže distribuirao novac od centralne banke do građana i ekonomskih subjekata. Tradicionalni sistem se pokazao lošim i sporim kada su Federalne rezerve sale novac građanima u SAD. Proces je trajao sedmicama.
U Austriji su poštom slali čekove za plaćanje u ugostiteljskim objektima. Sa digitalnim valutama čitav proces se može završiti u nekoliko minuta.
Naravno postoje i rizici. Jedan od najvećih je sam kvaliteta upravljanja u centralnim bankama kao i eventualni utjecaj politike i sistema vladanja. Mnoge vlade i države ovaj način mogu iskoristiti za praćenje i utjecaj na pojedince baziran na ideologiji ili političkim interesima. No, dodatni poticaj razvoju digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC) je i strah od kripto valuta. Konkretnije, strah od gubljenja kontrole u transakcijama monetarnih vrijednosti gdje mnoge privatno implementirane kripto valute kao bitcoin, preuzimaju dio transakcija nad kojima centralne banke nemaju kontrolu. Trgovina se u mnogim državama i industrijama odvija i putem kriptovaluta.
Gubitak kontrole o načinu i količini novca u cirkulaciji je briga za koju mnoge centralne banke pokušavaju pronaći efikasno rješenje. Vezano za monetarnu kontrolu, ideja da jedino države mogu izdavati valute i voditi monetarnu politiku može uskoro biti stvar prošlosti. Firme kao Amazon već uvodi svoju digitalnu valutu na tržište Meksika. Istorijski gledano, prije nekoliko desetljeća skoro svaka država je imala nacionalnog avio prijevoznika. Sada je to stvar prošlosti. Tako se može desiti i sa nacionalnim valutama tj. da države izgube kontrolu na uštrb globalnih firmi ili čak lokalnih uprava. Moguće je da će digitalna valuta Singapura ili New Yorka biti prihvatljivija nego ona recimo Njemačke ili Teksasa.
Više od 80% svjetskih centralnih banaka istražuje vlastite verzije digitalnih valuta. Kina, SAD i EU imaju resurse, tehnologiju i infrastrukturu da odrede budućnost digitalne ekonomije. 2020. godina započela je glavnim događajem u financijskom svijetu: Svjetskim ekonomskim forumom u Davosu, gdje je WEF objavio priručnik za kreatore politike u vezi s stvaranjem CBDC-a.
Kina trenutno testira svoj digitalni juan koji se šalje jednostavnim dodirivanjem pametnih telefona. Iako SAD imaju prednost u inovacijama i implementaciji novih tehnologija u finansijskom sektoru, Kina ima ambiciozne planove da implementira vlastitu digitalnu valutu ulažući u tehnologiju i eksperimentirajući vrlo brzim tempom.
Kina je digitalni juan postavila javnim prioritetom i moći će pratiti i kontrolirati kretanje novca u zemlji i izvan nje, što je puno lakše sa digitalnim juanom. S obzirom na svoju političku strukturu, Kina može implementirati brže uvođenje digitalne valute od SAD-a ili Europe.
Kineska centralna banka, Narodna banka Kine (PBOC), započela je s razvojem digitalne valute još 2014. godine. Planovi Facebook-a za lansiranje vlastite kriptovalute motivirali su Peking da ubrza razvoj digitalnog juana. Trka nije samo između država nego i između kompanija. Facebook je u velikoj prednosti jer ima već globalno tržište u milijardama korisnika.
PBOC je pokrenuo pilot program digitalnog juana u četiri kineska grada. Tokom 2021. godine projekat se širi na veće gradove poput Pekinga i Šangaja. Grad Chengdu na jugozapadu Kine primio je digitalni juan u vrijednosti od 6 milijuna američkih dolara, najveća transakcija digitalnog novca do sada.
Digitalni juan će raditi slično kao platni sistemi poput Alibabe Alipay i Tencent WeChat Pay. Dominacija ovih aplikacija stoji na putu masovnom usvajanju digitalnog juana, što bi moglo objasniti nedavne poteze kineske vlade da kontroliše moć pomenutih kineskih tehnoloških divova.
Za razliku od Alipay i WeChat Pay, korisnici digitalnih juana neće trebati bankovne račune, a digitalni novčanici omogućit će plaćanja gdje se transakcije mogu dogoditi čak i bez interneta. Centralne banke iz Kine, Tajlanda, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Hong Konga zajedno su pokrenule projekat prekograničnog plaćanja digitalnom valutom.
Europa je u dobroj poziciji da kreira vlastitu digitalnu valutu. Za razliku od pokušaja manjih, pojedinačnih država poput Švedske sa e-Krone, veličina tržišta i razmjera digitalne valute bili bi dugoročno održivi i mogli bi se nadmetati na međunarodnoj sceni. Europska središnja banka razgovara o pokretanju digitalnog euro-a kao petogodišnji plan.
SAD i dalje vode u inovacijama, regulaciji i provedbi digitalnih vrijednosnih papira, u industriji tražišta kapitala poput Securitize, bankarstva, plaćanja, osiguranja. Pokrenule su inovacije u blockchainu, digitalnoj valuti i kriptovaluti s ciljem revolucije u financijama ali zaostaju u efikasnoj distribuciji vrijednosti do svojih građana.
Blagodati CBDC-a potaknut će američku primjenu digitalnog dolara. Iako SAD obično pobjeđuju kada oslobode snagu inovativnog, dinamičnog privatnog sektora, sad su pred novim izazovom gdje ideologija o limitiranoj ulozi države dovodi u pitanje stav – vlada postavlja pravila umjesto da proizvodi proizvode.
Pored digitalnih i kripto valuta budućnost donosi i nove načine plaćanja. Sada je normalno da se plaćanje odvije između ljudi, no već sada ulazimo u fazu kada se plaćanje odvija između stvari kao, IoT i određenih usluga. Na primjer, plaćanje najma savremenog skutera je automatski. Nije daleko vrijeme kad će frižider koji je pun senzora samostalno naručivati namirnice kada su na niskom nivou, koristeći račun i digitalnu valutu vlasnika.
Plaćanje će postati sve više automatizirano i efikasnije u odnosu na nekoliko desetljeća unazad. Već sada sa Wise uslugom transfera i računom u digitalnoj banci možete prebaciti novac iz USA u Aziju u sekundi.
Plaćanje i transakcije između stvari koje su dio IoT imat će mogućnost direktnog plaćanja usluga. Plaćanje parkinga će obaviti Tesla auto, lokalnoj parking firmi, ako je neophodno produžiti vrijeme parkiranja, bez da se vlasnik angažuje i razmišlja o tome kao što je trenutno slučaj.
Pored svih navedenih primjera pred nama je interesantna digitalna revolucija. Mnogima će biti omogućen lakši i ugodniji život bez gubljenja vremena na odlaženja u granap, kupovinu, traženja parking automata. A mogući je da nam džepovi konačno budu prazni, bez novčanika. Samo mobilni telefon sa e-novačanikom ili čak i bez toga. Biometrijsko plaćanje je uveliko u funkciji i nekim dijelovima svijeta.
Smiješak ispred kamere i platite, ili podignete novac. Digitalni
Izvor: Novine.ba / Dzenan Buzadzic
–
Komentar-Kommentar-Comment