Botovi na društvenim mrežama su algoritmi dizajnirani za razgovore sa ljudskim korisnikom. Algoritmi su osmišljeni tako da oponašaju ljudsko ponašanje kaje bi se podudaralo sa obrascima sličnim onima ljudskog korisnika.
Većina nas svakodnevno koristi internet da se, naprimjer, preko internet portala informiše o trenutnim dešavanjima u državi i svijetu. Neki od nas ostave komentar ili reakciju na pročitanu vijest, dok drugi te komentare samo čitaju da bi se što bolje upoznali sa javnim mišljenjem. Koliko često vam se desilo da ste pročitali neki komentar na internet portalu ili da ste vidjeli neku objavu na vašem Facebook zidu i da ste pomislili: „Nije moguće da ljudi zaista ovako razmišljaju! Zašto ovaj komentar nailazi na ovoliko odobravanja?“ Vjerovatno odbacite ove misli uz komentar da su to samo „internet botovi“. Ko su, zapravo, ti „internet botovi“ i koja je njihova uloga na internetu?
Naša prva asocijacija na sintagmu „internet bot“ jeste , vjerovatno, da je to vojska poslušnika koja, putem društvenih mreža, internet portala, foruma ili YouTube-a, propagira stavove određenih interesnih skupina ili promoviše brendove ili ulazi u neargumentovane rasprave. Ovaj tip internet botova se zove „društveni bot“, budući da najčešće djeluju na društvenim mrežama kao „pravi“ korisnici. Niko od nas nije imun na utjecaj koji internet i društvene mreže imaju na naš život u svakom pogledu, tako da aktivne grupe internet botova zapravo jako utječu i na javno mišljenje. To, ustvari, i jeste cilj društvenih botova – izazvati reakciju kod korisnika, ovladati raspravom, te sugerisati da u društvu preovladava određeno mišljenje.
Možda i najočigledniji primjer ovog „negativnog“ tipa internet botova jesu politički botovi. Tradicionalne političke kampanje polako postaju stvar prošlosti, budući da i političari uviđaju koliko je lakše doprijeti do ciljane publike putem društvenih mreža; stoga nas danas i ne iznenađuju novinski članci koji počinju riječima: „Predsjednik se oglasio na Twitter-u…“ i slično. Čak se misli da se trenutni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Trump, može zahvaliti internet botovima na svojoj pobjedi. Naime, nakon trećeg kruga debati, Twitter nalozi, koji su podržavali Trumpa, su objavili sedam puta više twitova od naloga koji su podržavali Hilary Clinton. Ispostavilo se da je većina ovih naloga lažna; to jeste, iza ovih naloga se nisu nalazi stvarni ljudi, već chat botovi. Udruženi u mreže botova (botnets), ovi nalozi šire propagandu određenih političkih stranaka, čime utječu i na javno mišljenje. Ovo je samo jedan od načina upotrebe internet botova i svakako je da će se nastaviti koristiti na društvenim mrežama još dugo vremena, ukoliko same društvene mreže ne počnu kontrolirati politički sadržaj koji se objavljuje na istima.
Internet botovi nisu zaobišli ni zemlje Balkana. Kako broj internet korisnika u ovim zemljama raste iz dana u dan, tako raste i broj internet botova na društvenim mrežama koji pokušavaju nametnuti određene ideologije ili započeti rasprave. Mi sami ih često možemo prepoznati kao lažne profile, koji na više različitih stranica ostavljaju iste komentare koji pozivaju na omalovažavanje drugog ili, nerijetko, i na govor mržnje. Zato što nije poznato kakav utjecaj ovi internet botovi imaju na društvo u cijelini, ljudi svjesno pokušavaju umanjiti vrijeme koje provode online jer je to jedan od načina da se izbjegne sistemska manipulacija i obmana, kao i dugotrajno čitanje negativnih vijesti i stavova koji šire mržnju. Čini se da je sam internet (a samim tim i društvene mreže) postao zagađen ovakvim tipovima internet botova, te da se time i udaljio od koncepta zajednice za informisanje i zdravu razmjenu mišljenja.
Izbjegavanje, pak, nije uvijek učinkovito oružje u borbi protiv društvenih internet botova. Zapravo se treba fokusirati na načine kako da prepoznamo ove „loše“ internet botove i koje korake da poduzmemo jednom kad ih prepoznamo.
Prvi savjet jeste da uvijek dobro provjerite korisnički nalog sa kojeg neko piše. Ukoliko je nalog lažan, ukoliko nema prijatelja/pratilaca, ukoliko ostavlja iste komentare na više različitih objava, vjerovatno je u pitanju društveni bot. Obratite pažnju, također, i na način na koji neki korisnik piše komentare/objave – da li odgovara na postavljeno pitanje/problem u objavi, da li takav način komunikacije uopšte zvuči ljudski. Postoje i platforme, poput Botometer ili botswatch.io, za prepoznavanje lažnih naloga, pokušaja manipulisanja javnog mišljenja, itd., te omogućavaju korisnicima da prepoznaju internet botove što prije. Botswatch čak svojim korisnicima upozorenja dostavlja direktno putem e-pošte ili poruke. Za kraj, ukoliko ste sigurni da je neki korisnički nalog zapravo društveni bot, uvijek je dobro rješenje iste i prijaviti
Ipak, „internet bot“ je mnogo širi pojam nego što bi se dalo naslutiti iz ranijih paragrafa. O tome koliko su internet botovi rasprostranjeni dovoljno govori činjenica da ljudi čine manje od polovine prometa na internetu; ostatak čine internet botovi.
„Bot“ je zapravo skraćenica od „robot“ i odnosi se na softverski sistem koji je programiran da izvršava određene zadatke. Ukoliko koristite internet svakodnevno, vrlo vjerovatno ste komunicirali sa internet botom. Kako danas češće tipkamo poruke nego što obavljamo telefonske pozive, tako su i internet botovi našli svoje mjesto u raznim sektorima, kao što su podrška kupcima, bankarstvo i slično. Naprimjer, ako posjetite web stranicu banke u kojoj imate račun, vjerovatno ćete na njoj pronaći „Chat“ opciju ili će Vam se u uglu stranice sam otvoriti skočni prozor za chat. Tada Vi, zapravo, komunicirate sa internet botom. Iako ideja internet botova zvuči prilično savremeno, oni zapravo nisu nikakva novina.
Botovi postoje otkad postoje i kompjuterske nauke. Još sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, Joseph Weizenbaum je predstavio Elizu. Eliza je kompjuterski program obogaćen softverom za vođenje dijaloga; to jeste, Eliza je jednostavno simulirala razgovor sa stvarnom osobom. Od šezdesetih godina pa sve do danas, Eliza je predstavljala značajan iskorak za kompjuterske nauke, te osnovu za sve današnje chat botove koji „razumiju“ jezik. Razvojem nauke i tehnologije, danas postoje izuzetno razvijene botovi poput iPhonovog Sirija, Amazonove Alexe, Microsoftove Cortane, itd. Ovi chat botovi su opremljeni umjetnom inteligencijom i, kao što znamo, mogu nam ponuditi izravne odgovore na neka naša pitanja. Oni su zapravo korisni pomoćnici, a ne sredstva za širenje propagande i govora mržnje
Pojam „internet bot“ obuhvata mnogo više nego što bi se dalo naslutiti na prvi pogled. Postoji niz pozitivnih primjera upotrebe internet botova koje često previdimo upravo zbog negativnih konotacija. Obzirom da je internet postao dio naše svakodnevnice, neophodno je upoznati se sa svim njegovim stranama, što uključuje i pozitivnu i negativnu upotrebu internet botova. To je možda i najbitnija stavka u priči o internet botovima – oni nam ukazuju na važnost kritičkog promišljanja o svim informacijama do kojih dolazimo putem interneta.
Izvor: Novine.ba / Meliha Mušanović
–
Komentar-Kommentar-Comment